Jeste li znali da se u tivatskoj Gornjoj Lastvi i dalje mogu čuti pjesme koje su se nekada pjevale uz gumno?
Da je iz Donje Lastve krenuo prvi lastovski karneval? Znate li koliko je tivatsko folklorno društvo bilo značajno za istoriju i tradiciju ovog grada i ove igre? Ko to godinama unazad organizuje Žućenica fest i šta to primorci rade kad idu da boćaju?
Vodimo vas pričom kroz tivatsku tradiciju – njihove svečanosti, karnevale, festivale i sportske igre koje čuvaju od zaborava dan danas.
Lastovske svečanosti
Ono što je karakteristično za Gornju Lastvu i što je simbol nekadašnjih vremena jeste okupljanje mještana kraj gumna gdje bi se odvijalo druženje uz pjesmu i igru. U ovom predivno zamišljenom mediteranskom ambijentu imalo je uvijek života, a njega su oslikavali zvuci predivne pjesme i koraci narodnih igara koji se i dan danas poštuju i čuju iz Gornje Lastve.
Pjevale su i igrale žene i muškarci na svadbama, drugim porodičnim svečanostima, na vjerskim praznicima i proslavama, na seoskim zborovima, ispred crkve i na guvnima. Svaka kuća posjedovala je odoru Bokeljske mornarice sa starinskim oružjem, te žensku narodnu nošnju. Od muzičkih instrumenata svirala se lirica i kasnije male harmonike –planinke.
Lastovske svečanosti uljepšavaju večeri u avgustu svake godine. Manifestacija se tradicionalno organizuje u avgustu, u mjestu Gornja Lastva, nadomak Tivta. Organizatori „Lastovskih svečanosti“ su kulturno -turističko i zavičajno društvo „Napredak“. Prve subote avgusta održava se glavna fešta „Lastovskih svečanosti“. Festu čine: kulturno – umjetnički programi, kolo „Bokeljske mornarice“ uz pratnju Glazbeno – prosvjetnog društva „Tivat“.
Lastovski karneval
Ko je kriv za sve naše muke, ko je kriv za sva djela i nedjela, ko je glavni krivac kome se sudi jer su zbog njega ispaštali u Tivtu svi ljudi. E tom krivcu na lastovskom karnevalu sude što je tokom cijele godine imao ideje lude, i tog dana više nema pravo glasa kada se na lastovskom mulu pojavi pod maskama naroda masa. Tada nema gdje da ode već ga Lastovljani tamo gdje je zaslužio vode. Upoznajte se sa jako interesantnom manifestacijom u Donjoj Lastvi i uživajte u trenucima tradicije.
Foto: Radio Tivat
Održava se nedjeljom i to u februaru u tivatskoj Donjoj Lastvi.
Foto: Radio Tivat
Povorka sa maskama i Karnevalom, tradicionalno iz Sedmog kvarta kreće ka mulu u Donjoj Lastvi, ispred crkve Svetog Roka, mjestu na kojem će isti biti osuđen za sve prošlogodišnje nedaće bez prava žalbe, odnosno demokratije.
Folklor u Tivtu
Nacionalna igra, tradicija, nasljeđe, zanimljivi i veseli koraci koje možete naučiti i isprobati tokom vaše posjete gradu Tivtu.
Osnivanje Kulturno umjetničko društva Boka, koje je nekad bilo Folklorni ansambl „Tivat“, pa folklorni ansambl
„Boka“ vezuje se za datum 27.februar 1977.godine.
U početku su se koraci učili u folklornim sekcijama u okviru škola, pojedini koraci su se „skidali“ i sa televizije, učilo se od članica drugih folklornih društava, odlazilo se do okolnih gradova i prikupljalo se umijeće od drugih plesača koje se prenosilo na društvo u Tivtu.
Foto: KUD Boka Tivat
U Tivtu u početku nošnji nije bilo. Mijenjale su ih vojničke i brigadirske uniforme. Prvi nastup folkloraši su imali 1.aprila na Dan omladinskih radnih brigada, u Velikom gradskom parku.
Formalno ozvaničenje Folklornog ansambla desilo se 18.05.1977.
Folklorni ansambl je prošao kroz mnoge nastupe u različitim krajevima i u sklopu mnogih manifestacija. Generacije su se nizale i svaka će reći da se mnogo vježbalo, neće zaobići ni greške koje prate svaki rad, ali će svaka utvrditi da je u osnovi njihovog postojanja i trajanja- prijateljstvo.
Nizali su se nastupi u Gornjoj Lastvi, Budvi, igralo se na školskom brodu „Galeb“, na aerodromu su se dočekivali turisti, na Svetom Marku je održano pet cjelovečernjih koncerata, išlo se i u Dubrovnik na „Folklorne susrete Tromeđe“, Doček štafete mladosti, Dani jugoslovenske fotografije, otvaranje rukometnog turnira „Trofej Jugoslavija“, zatim mnogobrojne inostrane turneje.
Žućenica Fest
Jestiva biljka koju možete sresti u našim krajevima, ljekovita trava kojoj je posvećen festival, može se spremiti na razne načine, jako je ukusna i često servirana u domaćinstvima grada Tivta.
Organizacija žena Tivta i Radio Tivat, uz punu podršku Opštine i Turističke organizacije Tivta, posvetili su joj međunarodni gastronomski festival “ Žućenica fest“ koji traje od 2004.
Foto: Bokanews
Festival je specifičan po mnogo čemu, pa i vremenu trajanja: od prvih ljubičica do prvih zimskih bura. Tokom cijele godine žućenica se može ubrati u našim vrtovima, voćnjacima, vinogradima ili na nekoj livadi van grada. Naše bake pripremale su je na desetak načina, a Festival je izrodio preko 200 recepata jela, pića i poslastica sa ili od žućenice.
Izaberite i pripremite neki od recepata koje nudimo i sigurni smo da će i vas žućenica osvojiti.
Boćanje
Najstariji sport koji se javlja u Tivtu je boćanje. Prvi put se zaigrao 1903. a prvi zog se nalazio kod današnjeg hotela „Mimoza“. Jedinstveno i najmasovnije takmičenje je boćarska olimpijada koja je 1981. igrana po 26. put.
Boćanje u Tivtu se odvija na dva načina, postoje takozvana „nova i stara“ pravila.
Takmičenje na zvaničnim prvenstvima bazirano je na novim pravilima. Teren za boćanje, nazvan zog, dužine je 27,5 m i širine od 2.5 do četiri metra.
Na početku i kraju zoga nalaze se dva pravougonika koja predstavljaju glavno mjesto odvijanja igre. Njihove dužine su jednake i dužine su 5m dok širina zavisi od širine terena. Takođe, potrebno je navesti da u sklopu novih pravila postoje više različitih disciplina. Imamo klasične discipline, kao što je igra pojedinačno (jedan protiv jednog), parovi ( dvoje protiv dvoje), trojke ( troje protiv troje), krug, kao i gađačke discipline koje su modernijeg izdanja i znatno su atraktivnije zbog kratkog, a dinamičnog načina igranja.
Stara pravila se koriste samo prilikom sezone kada se odvija takmičenje na opštinskom nivou. To je zabavno, takmičenje koje predstavlja najstarije i najbrojnije sportsko okupljanje Tivtu.
Tivat je prijestonica boćarskog takmičenja, koje u svakoj generaciji ima predstavnika u crnogorskoj reprezentaciji.
Ovaj sport je obilježje ovog grada, koje je kako u prošlosti tako i danas donosilo i donosi prestižne nagrade.
Join the discussion