Veliki kabao (1894 m) nije zanimljiv samo po tome što predstavlja najvišu tačku primorskih Dinarida i jadranskog priobalja uopšte, već ovaj dominantni vrh krije i neobične istorijske priče.
Jedna od njih vraća nas u vrijeme austrougarske uprave Bokom Kotorskom, kada je velika carevina muku mučila da obezbijedi planinsko zaleđe i umiri njegove ponosite stanovnike. Dva Krivošijska ustanka natjerala su crno – žutu monarhiju na velike građevinske poduhvate vojne prirode: gradnju utvrđenja, kasarni, položaja i pristupnih komunikacija. Sve je to dosta dobro poznato, ali ostaci čudne kamene građevine na samom vrhu Orjena ne uklapaju se u potpunosti u tu priču, pa su do skora predstavljali pravu nepoznanicu.
Približavajući se vrhu, posjetilac će uočiti lijevo od staze urušeni monumentalni zid od velikih tesanih blokova kamena, ali malo ko će u ovim zadnjim metrima do cilja skrenuti i obići ovu neobičnu ruševinu. Oni znatiželjniji vidjeće da zid nosi dugački klesani natpis na njemačkom jeziku:
DIE SOLDATEN IHREM KAISER
Prevod:
VOJNICI SVOME CARU
Šta su to vojnici posvetili svome caru? Tajnu će nam otkriti arhivska fotografija iz davne 1917. Načinio ju je Bela Maćašovski, vojvođanski ljekar, tada angažovan u austrougarskoj vojsci.
Na fotografiji se vidi visoki objekat sa velikim natpisom ispisanim tamnom bojom: 1848 FJ1 1908
Riječ je o Francu Jozefu I (Franjo Josip I) i obilježavanju njegovih 60 godina vladavine Carstvom, proslavljenih 1908. godine. Na fotografiji nedostaje sami vrh južnog ugla građevine, što teško da je greška ovog pasioniranog foto-amatera, već će se prije raditi o namjernom marginalizovanju prikaza oštećenja građevine, vjerovatno nastale udarom groma u ovo eksponirano mjesto. Maćašovski je fotografiju napravio samo godinu dana nakon smrti Franca Jozefa, tako da nije bilo primjereno da prikazuje uspomenu na slavnu carevu vladavinu sa već vidno okrnjenom građevinom.
Građevina je prvobitno sa dosta velikom vjerovatnoćom ovako izgledala:
Objekat je nakon I sv. rata počeo ubrzano da se urušava, vjerovatno ne samo pod uticajem surove planinske prirode, pa je već tridesetih godina bila vidno oštećen.
Pogled sa Velikog kabla na ostatke građevine, foto: J. Horvath 1933.
Datiranje i namjena
Moglo bi se očekivati da su radovi na ovoj građevini odrađeni u sklopu puno većih poslova na probijanju makadamskog puta Vrbanj−Crkvice, kada je brojno ljudstvo već bilo angažovano u relativnoj blizini, u okolini Orjenskog sedla. Osim ovog, praktičnog razloga, na datiranje u ljeto 1908. bi upućivali i politički razlozi, odnosno austrougarski planovi za aneksiju Bosne i Hercegovine, realizovani baš u oktobru te godine. Naime, mjesto gradnje je ujedno bilo zvanična granica između Austrougarske i Bosne, koja je do tada formalno i dalje pripadala turskom carstvu.
Namjena objekta je bila prvenstveno propagandna, slična kao današnji bilbordi. Građevina sa natpisom koji veliča carevu vladavinu bila je okrenuta ka jugoistoku, te je bila jasno vidljiva sa Orjenskog sedla, a uz optička pomagala i sa samih Crkvica, tada važnog vojnog uporišta. Ujedno, objekat je vjerovatno služio kao vidikovac, na šta upućuje prilazna kosa ravan.
Bilo kako bilo, vremena carevanja na Orjenu daleko su iza nas, davno su utihnule trube i bat vojničkih cokula, a Veliki kabao, zahvaljujući svojoj prirodi i burnoj istoriji, danas je važna atrakcija Parka prirode Orjen.
Za još zanimljivosti o Orjenu, posjetite sajt Parka prirode Orjen
Zakažite neku od tura u Parku prirode Orjen na broj telefona +382 69 603 389
Pratite Park prirode Orjen na Facebook-u i Instagramu
Join the discussion