Uprkos činjenici da su sve zemlje Zapadnog Balkana ratifikovale Istanbulsku konvenciju i uspostavile pravni institucionalni okvir za nju, kao i usluge za žrtve nasilja, nastavlja se drastičan rast nasilja zasnovanog na polu i naročito broja femicida. Ovi problemi zahtijevaju hitnu pažnju i djelovanje različitih interesnih grupa. Kriminalizacija femicida kao posebnog čina nasilja je zaista potrebna za sve zemlje, i Sjeverna Makedonija je to učinila u martu ove godine, ali to je samo prvi korak. Neophodna je mnogo ranija prevencija ako zaista želimo da spriječimo buduće slučajeve femicida.
Uloga organizacija civilnog društva u pružanju specijalizovanih usluga ženama u skladu sa Istanbulskom konvencijom, nasilje na javnim mjestima i zloupotreba oružja protiv žena, djece i mladih, kao i prevencija nasilja zasnovanog na polu kroz rad sa mladim ljudima, bavljenje ključnim temama femicida, nasilja zasnovanog na polu i zloupotreba antirodnih pokreta kao prijetnje javnoj bezbjednosti su tri teme o kojima se govorilo tokom drugog dana SMART Balkans regionalne konferencije, koja je juče i danas ugostila oko osamdeset predstavnika organizacija civilnog društva iz Sjeverne Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Kosova i Crne Gore.
Svake godine raste broj smrtnih slučajeva izazvanih nasiljem i nasiljem u porodici u regionu Balkana i, iako se obraćaju institucijama, žrtve ne dobijaju odgovarajuću reakciju. „Eliminisanje nasilja nad ženama i djevojčicama“ predstavlja ne samo pitanje ljudskih prava, već i ključnu komponentu razvoja društva koje napreduje na polju jednakosti, pravde i principa mira i prosperiteta.
Učesnici ove regionalne konferencije i panelisti na temu „Eliminisanje nasilja nad ženama i djevojčicama“ i neophodnih mjera u svrhu institucionalne prevencije su kao primjer uzeli nedavna dešavanja u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori vezana za Vanju Gjorcevsku i ubistvo mlade žene iz Crne Gore čiji muž je nedavno osuđen na samo 12 godina zatvora.
„Muž je dobio 12-godišnju zatvorsku kaznu za ubistvo svoje žene koja je u vrijeme ubistva bila trudna. Nije koristio nikakvo oružje, već ju je satima tukao dok je na kraju nije ubio. Nadležne institucije kažu da ne mogu da tvrde sa sigurnošću da je bio svjestan da će prebijanje koje je trajalo satima i satima dovesti do tako užasnog završetka“, kaže jedan od učesnika, ističući da baš takvi slučajevi treba da budu poziv civilnim društvima u regionu da zajednički rade na pronalaženju rješenja koja će uticati na institucije i vlade regiona da ih bez odlaganja primijene.
Zapadni Balkan svjedoči alarmantnom porastu broja femicida koji odražava složenu međusobnu vezu između društveno-ekonomskih, kulturoloških i političkih faktora. Prema Istanbulskoj konvenciji, femicid, namjerno ubistvo žene zasnovano na njenom polu, postalo je gorući problem koji ukazuje na potrebu za sveobuhvatnim mjerama za rješavanje i sprječavanje nasilja zasnovanog na polu u ovim zemljama.
Jedan od ključnih aspekata Istanbulske konvencije je institucionalizacija usluga prema žrtvama nasilja zasnovanog na polu, sa naglaskom na uspostavljanju i jačanju struktura institucionalne podrške kako bi se osigurala zaštita, osnaživanje i rehabilitacija preživjelih. Konvencija takođe ističe važnost koordinisanog, multidisciplinarnog pristupa koji obuhvata različite sektore kao što su policija, zdravstvene i socijalne službe kako bi se oformio snažan sistem za rješavanje nasilja zasnovanog na polu i njegovalo društvo bez takvih oblika nasilja.
Drugog dana SMART Balkans regionalne konferencije su dodijeljeni operativni core grantovi za ukupno 12 organizacija civilnog društva iz Bosne i Hercegovine, Kosova i Albanije, u ukupnoj vrijednosti od 6.396.298 norveških kruna.
Prethodno je 10 organizacija iz Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore dobilo grantove projekta SMART Balkans u ukupnom iznosu od 4.831.800 norveških kruna za operativne core grantove i preko 18 miliona norveških kruna za regionalne grantove. Ukupan iznos core grantova za organizacije civilnog društva iz šest zemalja Zapadnog Balkana iznosi 11.228.098 norveških kruna.
Projekat SMART Balkans se sprovodi u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, u partnerstvu između Centra za promociju civilnog društva iz Bosne i Hercegovine, Centra za istraživanje i kreiranje politike iz Severne Makedonije i Instituta za demokratiju i medijaciju iz Albanije, a finansira ga Ministarstvo spoljnih poslova Kraljevine Norveške.
Pridružite se diskusiji