Vrijeme je da se promijeni pristup Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) prema smanjenju štete od duvana. Umjesto zastarjelih strategija koje insistiraju isključivo na apstinenciji, potrebna je politika zasnovana na realnim podacima, naučnom dijalogu i otvorenosti za nove tehnologije i ponašanja potrošača, poruka je sa Globalnog nikotin foruma (GFN) u Varšavi.
U okviru foruma u petak je održan ključni panel na temu „Evaluacija odluka SZO o smanjenju štete od duvana “, a na kojem su učesnici iz akademske zajednice i industrije razmotrili aktuelni pristup SZO.
„Rat“ protiv pušenja – pogrešan pristup
Panel je otvorio Tomas Nardi iz kompanije Imperial Tobacco, evocirajući lično sjećanje iz djetinjstva, uporedivši tadašnji globalni uspjeh iskorjenjivanja velikih boginja sa današnjim narativom Svjetske zdravstvene organizacije o „ratu protiv pušenja“.
„Pušenje nije zarazna bolest, to je ponašanje potrošača“, istakao je Nardi.
„Zato narativ o ratu vodi ka demonizaciji pušača i zanemaruje stvarno razumijevanje njihovih potreba. Umjesto ideje o iskorjenjivanju javno zdravstvene politike morale bi biti usmjerene na kontrolu i smanjenje štete kroz razumijevanje ponašanja potrošača”, smatra on.
Svjesna manipulacija SZO?
Dr Rikardo Peloso, osnivač Centra izvrsnosti za ubrzano smanjenje štete u Kataniji, bio je još direktniji u kritici Svjetske zdravstvene organizacije, tvrdeći da SZO selektivno koristi podatke i time kreira sopstvenu verziju nauke.
„Oni ne griješe iz neznanja, već svjesno biraju izvore, iskrivljuju činjenice i ignorišu dokaze“, rekao je Peloso.
Kako je poručio, to ima ozbiljne posljedice za milione pušača koji bi inače prešli na mnogo manje štetne proizvode.
“U kliničkom svijetu, to bi imalo jedno ime – nemar. Zašto se to dešava? Mislim da je u pitanju toksična mješavina više faktora. Nema jednog uzroka, već kombinacija institucionalne inercije i birokratske organizacije koja voli da radi u sopstvenim okvirima i ne voli promjene.
Na kraju dana, SZO je zaglavljena u zastarjelom modelu koji podržava isključivo apstinenciju. Zaključno, vjerujem da kao naučnici, istraživači i zdravstveni radnici imamo odgovornost da zahtijevamo da svi dokazi budu podložni rigoroznoj provjeri, transparentno komunicirani i iskreno predstavljeni”, smatra Pelosa.
Gubitak naučne radoznalosti
Soma Hana iz kompanije British American Tobacco podsjetila je na to kako je tehnološki napredak promijenio svijet, ali da se taj duh promjena nije prenio na politiku kontrole duvana.
„Okvirna konvencija SZO o kontroli duvana u svojim principima predvidjela je strategije smanjenja štete. Gdje su nestale radoznalost i otvorenost za nove dokaze?“, upitala je Hana.
Ukazala je na progresivne primjere poput Ujedinjenog Kraljevstva, Novog Zelanda, Švedske koji bilježe pad stope pušenja upravo zahvaljujući regulaciji alternativnih proizvoda.
„Ako želimo da okončamo pušenje cigareta, to je moguće samo kroz dijalog, naučnu razmjenu i saradnju“, zaključila je ona.
Zastarjeli narativ i zaboravljeni uspjeh
Dr Roberto Susman, fizičar sa Univerziteta u Meksiku podsjetio je da je Okvirna konvencija SZO o kontroli duvana bila veliki uspjeh.
„Ali to je uspjeh iz prošlog vijeka. Danas imamo drugačije izazove, a isti narativ. To je kao da i dalje slavimo staru pobjedu dok se problem ne rješava“, rekao je.
Upoređujući situaciju sa svojim iskustvom iz Kube, istakao je da ideološki narativi mogu da zamagle stvarnost i spriječe napredak.
„I dalje imamo preko milijardu pušača. To nije znak pobjede, već neuspjeha da se politika prilagodi novim okolnostima“, zaključio je Susman.
Join the discussion