Prčanjski puk ispratio je karnevalsku povorku, suđenje i spaljivanje glavnoga krivca za sve prošlogodišnje nevolje, Krnevala po imenu KADGAPOLITO KUNDUTOVIĆ zvanog ŠPICAGVERA, rođenog prčanjskog Bopina, koji je “pun svih mogućih zala”.
Karneval je predstavljao meštra od kanalizacije, na šta upućuje cijev sa natpisom “Kundut Prčanj-Stoliv” koju je nosio ispod miške, zatim vakuum-pumpa u drugoj ruci, ali je, začudo, na glavi nosio kapu-šubaru sa petokrakom zvijezdom, što upućuje na njegovu političku potkovanost.
Na prigodnom “stilizovanom postolju” u povorci koju je predvodio Kapo o krnervala, Špicagvera je provozan kroz mjesto, od Osnovne škole “Ivo Visin” do kraja “korzoa” i nazad na mulo prčanjsko. Uz vesele (ali malobrojne) dječije maškare, uz lijepe formacije mažoretki Plesnog studija “Alisa” koje je u tri uzrasne grupe vodila Jasmina Rešetar, te orkestar Gradske muzike Kotor, prčanjske “Bope” zapalile su Krnja uz prethodno skidanje glave, onako kako je Prežidente slamnog suda – Prof. Dr Papalada Alamaka zvani Merde naložio svojom presudom.
U tužbu koju je iznio javni tužilac Mr Pipiko Tarantela zvani Kašeta, Špicagveri se stavlja na teret to što nije ispunio obećanje da će izgraditi kanalizacioni sistem kroz mjesto.
-Posebno ga krivim što se udružio sa onijema glavnima, što nas godinama lažu da će kanalizacioni sistem Glavati-Stoliv počet i brzo završit, pa tako i sada njegove merde, ali i sve ostale, u more surgavamo. E viva turizam!, navodi tužilac koji Krnju ne može oprostit “njegovo učešće u snimanju filmskih scena zimus po našemu lijepome mjestu, što su nam na kraju i sijeno za jest ostavili. Što su sva putna ogledala makli i što ovi jadni puk u toku snimanja danima nije smio ni nos vanka kuće pomolit, deboto, kao da je okupacija mjesta bila”.
Takođe mu se zamjera “što svakodnevno rupe niču po putu do čuvenog Hajata na Markov rt, pa niko ništa ne abada, ma, vole šolde skupljat”.
-O vlasti u komunitadi, a i u našoj Mesnoj zajednici, optužujem ga, što je učinio da ni jedna ne funkcioniše i pored napora da se narod po broju sastavi i vlast uspostavi, navodi se u optužnici, gdje se pominje i mjesno groblje, bivša Gradska kafana, “koja se upravo renovira, pa izgleda kao Hirošima poslije atomske bombe”, kao i to da su Prčanjoti “previše ekonomski avancali, pa kupili dva, oliti tri auta”, a da nisu računali mogu li ih ispred kuća parkirat”.
Braniteljka, gospođa Magistarka Pjova di Rossa zvana Furija opovrgla je optužbe rekavši: “Kriva je vlast, što se na jaslama ulijenila i ništa za puk ne čini i tako na jadnim parama ovog siromašnog naroda spavaju na suncu svoj san”.
– Što je on kriv oko „Laže i Paralaže“ u vezi sa izgradnjom kanalizacionog sistema Glavati-Stoliv? Jer je odavno došlo do onoga, „obećanje ludom radovanje“, kojima nam već niz godina pamet sole. Neka samo odgovorni obećaju, pa se pitam, koliko će more, oliti veliki turizam, naše merde poštovat, riječi su Braniteljke.
Presudu je donio Prežidente: “Zbog mnoštva nečistijeh rabota izgubio je status naših Bopa, pa ga zato osuđujem na smrt spaljivanjem na mulo prčanjsko, uz prethodno skidanje glave”, nakon čega je Kotorska mužika odsvirala “marću funebre” – Rekvijem skat in paće! (R.I.P.).
Meštar o “karnevalske glave” inžinjer brodomašinstva Vitomir Vujović, koordinirao je rad ekipe entuzijasta “Bopa” koja je osmislila i napravila lutku. On je već 26 godina u Sekciji za izgradnju karnevala. Pošto imaju mnogo obaveza, a društvo nije brojno, podijeljeni su po sekcijama, gdje svako ima svoja zaduženja – uskaču ako treba da pomognu drugim sekcijama. Ideja za Kaneval je nastala na prvom sastanku Odbora za fešte “Bopa” oko Nove godine, ali se tokom procesa izrade ona stalno mijenjala.
-Glava karnevala pravi se od stiropora, koji se oblikuje uz pomoć bodi-kita i gipsa, a kad se ošmirgla, uglača i kad sde dobije željeni oblik glave, onda se boji, sjenči, rade se detalji- oči, uši, nos…
Nema pravila u kreiranju lika karnevalske lutke, ali je važno da nosi univerzalnu poruku za cijelu pasanu godinu za naše mjesto. Lik može da objedinjuje i više ličnosti, bitno je da ljudi prepoznaju nekoga, a da se opet to direktno ne vidi. U svemu treba imati mjeru. Kad krenemo da gradimo lutku, ona nikad nije do kraja definisana u potpunosti, vazda se neke nove ideje rode, dodajemo, mijenjamo u hodu, kao i “Veo karnevala” koji čitamo i brusimo tekst suđenja noć prije štampanja i održavanja Karnevala, objašnjava Vitomir, ponosan na 50 godina kontinuiranog Prčanjskog karnevala, jubilej koji “Bope” slave ove godine.
Pridružite se diskusiji