EL PAÍS o Crnoj Gori: Mala zemlja koja ima sve, i još je pristupačna

Srednjovjekovni gradovi poput Perasta, spektakularni Bokokotorski zaliv, manastiri uklesani u stijene i gotovo netaknuti nacionalni parkovi – Crna Gora je, prema pisanju španskog lista EL PAÍS, jedno od najvećih iznenađenja Evrope.

Crna Gora je svojevrsna Evropa u malom. Na nešto više od 13.800 kvadratnih kilometara smjestili su se Jadransko more, planine koje se približavaju visini od 2.500 metara, srednjovjekovni gradovi opasani zidinama, manastiri uklesani u stijene, jedan od najdubljih kanjona u Evropi i kuhinja u kojoj se prepliću balkanski, italijanski i osmanski uticaji.

Kako navodi EL PAÍS, upravo ta raznovrsnost čini Crnu Goru posebnom. Zemlja je mala, ali na njenom prostoru moguće je za svega nekoliko sati preći put od obale Jadrana do planinskih predjela, srednjovjekovnih gradova i kristalno čistih plaža.

Za razliku od susjedne Hrvatske, Crna Gora još uvijek nudi odnos cijene i kvaliteta koji je čini jednim od privlačnijih odredišta Mediterana.

Kotor – zaliv koji podsjeća na fjord

Većina putovanja kroz Crnu Goru počinje u Bokokotorskom zalivu, pejzažu koji je teško opisati običnom riječju „zaliv“.

Četiri duboko uvučena zaliva između krečnjačkih planina stvaraju jedan od najupečatljivijih prizora na Jadranu. Često se opisuje kao najjužniji fjord Evrope, iako geološki nije fjord. Poređenje, međutim, dobro dočarava prizor – strme stijene spuštaju se prema mirnoj vodi, dok se kamena mjesta nižu između mora i planina.

U srcu ovog pejzaža nalazi se Kotor, čiji je istorijski centar od 1979. godine na UNESCO listi svjetske baštine.

Grad je zaštićen venecijanskim zidinama koje se penju uz padinu sve do tvrđave na gotovo 300 metara nadmorske visine. Unutar zidina nalaze se trgovi, romaničke crkve, barokne palate i uske kamene ulice koje podsjećaju na vrijeme kada je Mletačka republika kontrolisala veliki dio Jadrana.

EL PAÍS preporučuje da se Kotor istražuje bez mape – upravo u njegovim uskim ulicama kriju se mali trgovi, zvonici, dvorišta i terase koje posjetiocu otkrivaju drugačije lice grada.

Poseban doživljaj predstavlja uspon do tvrđave Svetog Ivana. Više od hiljadu stepenika vodi do mjesta sa kojeg se pruža jedna od najimpresivnijih panorama Mediterana. Najbolje je krenuti rano ujutru, prije najveće vrućine i dolaska putnika sa kruzera.

Perast – elegancija Jadrana

Na svega dvadesetak minuta od Kotora nalazi se Perast, jedno od najprepoznatljivijih mjesta Crne Gore.

U njemu danas stalno živi tek nešto više od 300 stanovnika, ali je u 17. i 18. vijeku bio jedan od bogatijih jadranskih pomorskih gradova.

Danas Perast djeluje kao da je zaustavljen u vremenu. Barokne palate nekadašnjih kapetana i trgovaca ogledaju se u mirnoj vodi, dok se ispred mjesta nalaze dva ostrva.

Na jednom je benediktinski manastir Svetog Đorđa, dok se na drugom nalazi Gospa od Škrpjela – vještačko ostrvo koje je, prema legendi, nastajalo vijekovima tako što su pomorci na tom mjestu ostavljali kamenje.

Jedan od najljepših doživljaja je vožnja brodom iz Perasta u predvečerje, kada kamene fasade dobijaju zlatnu boju, a zaliv ponovo postaje miran nakon odlaska izletnika.

Budva i obala na kojoj ljetuju Balkanci

Crna Gora nije samo zemlja istorije i prirode. Budva je centar ljetnjeg turizma i jedno od najposjećenijih mjesta na crnogorskoj obali.

Tokom ljeta njen broj stanovnika višestruko raste. Stari grad čuva šarm nekadašnjih venecijanskih utvrđenih gradova, dok se odmah izvan zidina nalazi živahno šetalište, brojni hoteli, restorani i plaže.

Na budvanskoj obali susreću se domaći gosti i turisti iz Srbije, Italije, Njemačke, Poljske i drugih evropskih zemalja.

Nedaleko od Budve nalazi se jedna od najpoznatijih slika crnogorske obale – Sveti Stefan. Malo utvrđeno ostrvo povezano je sa kopnom uskim pješčanim sprudom, a tokom jugoslovenskog perioda pretvoreno je u luksuzni hotelski kompleks.

Danas pogled na Sveti Stefan ostaje jedan od simbola crnogorskog primorja.

Ko želi mirniju atmosferu, može nastaviti prema Petrovcu ili Ulcinju, gdje su plaže šire, a ritam života opušteniji.

Skadarsko jezero – mjesto gdje se susreću dva svijeta

Jedno od najvećih iznenađenja za putnike je Skadarsko jezero, koje Crna Gora dijeli sa Albanijom.

Riječ je o najvećoj jezerskoj površini na Balkanskom poluostrvu i jednom od najvažnijih močvarnih područja u Evropi.

Iz Virpazara kreću brodovi kroz mrežu kanala prekrivenih lokvanjima, pored ostrvaca sa pravoslavnim manastirima i ostataka nekadašnjih utvrđenja.

U području jezera živi više od 270 vrsta ptica, među kojima su dalmatinski pelikani, čaplje, kormorani i orlovi ribari. Zbog toga je Skadarsko jezero posebno privlačno ljubiteljima prirode i posmatranja ptica.

Brda oko jezera poznata su i po vinogradima i vinu od autohtone sorte vranac, koje se tradicionalno dobro slaže sa crnogorskom kuhinjom.

Durmitor – veliko iznenađenje Crne Gore

Pravo iznenađenje dolazi kada se napusti obala.

Za samo nekoliko sati pejzaž se potpuno mijenja. Palme i mediteransko rastinje ustupaju mjesto gustim šumama crnog bora, planinskim livadama i vrhovima višim od 2.000 metara.

Nacionalni park Durmitor jedan je od najvećih prirodnih dragulja Crne Gore. Od 1980. godine nalazi se na UNESCO listi svjetske baštine, a u njegovom prostoru nalazi se 18 glečerskih jezera, brojni planinski vrhovi i velika mreža pješačkih staza.

Najpoznatije je Crno jezero, okruženo četinarskom šumom i dostupno posjetiocima koji žele da ga obiđu pješke.

Ipak, jedan od najvećih aduta ovog kraja je kanjon rijeke Tare. Na pojedinim mjestima dubok je više od 1.300 metara i često se navodi kao najdublji kanjon u Evropi.

Tirkizna Tara tokom ljeta privlači ljubitelje raftinga, dok most na Đurđevića Tari pruža jednu od najpoznatijih panorama crnogorskih planina.

Ovdje Crna Gora pokazuje potpuno drugačije lice – daleko od mediteranske slike po kojoj je većina turista poznaje.

Manastiri uklesani u stijene

Duhovnost je neodvojivi dio crnogorskog pejzaža.

Najpoznatiji je manastir Ostrog, uklesan direktno u gotovo bijelu stijenu na oko 900 metara nadmorske visine. To je najznačajnije mjesto hodočašća u Crnoj Gori.

Prema tekstu EL PAÍS-a, Ostrog posjećuju pravoslavci, katolici i muslimani, što ga čini posebnim mjestom susreta različitih vjerskih tradicija.

Put do manastira vodi kroz niz oštrih krivina, ali nagrada dolazi kada se pred posjetiocem pojavi građevina koja djeluje kao da je doslovno ugrađena u stijenu.

Crna Gora se upoznaje i za stolom

Crna Gora se, kako zaključuje tekst, ne otkriva samo putovanjem već i kroz hranu.

Na primorju dominiraju jadranska riba, lignje, mušlje iz Bokokotorskog zaliva i maslinovo ulje iz okoline Bara.

U planinskim krajevima dominiraju snažnija tradicionalna jela, poput kačamaka, pripremljenog od kukuruznog brašna, sira i krompira, zatim njeguškog pršuta, kao i domaćih sireva od ovčjeg mlijeka.

Uz obrok se služe domaća vina, a često i čašica rakije, tradicionalnog voćnog pića koje je i danas dio porodičnih okupljanja i gostoprimstva.

Mala zemlja koja nudi mnogo

Crna Gora je nezavisna od juna 2006. godine, ali, kako piše EL PAÍS, još uvijek zadržava osjećaj prostora koji nije u potpunosti otkriven.

Godinama je živjela u sjenci Hrvatske. Dok je Dubrovnik privlačio milione posjetilaca, mnogi putnici nijesu nastavljali nekoliko desetina kilometara južnije.

Danas se situacija mijenja. Avionske veze se poboljšavaju, infrastruktura se modernizuje, a sve više evropskih turista otkriva da ova mala balkanska zemlja nudi izuzetnu kombinaciju prirode, istorije, autentičnosti i relativno pristupačnih cijena.

Možda je mala, ali malo je zemalja koje na tako malom prostoru nude toliko različitih iskustava.

Upravo je to, prema pisanju EL PAÍS-a, jedna od najvećih prednosti Crne Gore – zemlja u kojoj se u jednom danu može spojiti Jadran, srednjovjekovni grad, planinski pejzaž, nacionalni park i tradicionalna kuhinja.