Direktorica Direktorata za zaštitu životne sredine u Ministarstvu turizma Ivana Vojinović u emisiji “Mozaik” radija Crne Gore govorila je o finalnoj fazi nominacije prašumskih kompleksa bukve u NP Biogradska gora za upis na UNESCO listu, sanaciji Biogradskog jezera i finalizaciji studije zaštite morskih područja.
Upis NP Biogradske gore na UNESCO listu
Upis jedne od tri posljednje prašume Evrope na UNESCO listu znači da ona zadovoljava standarde svjetske prirodne i kulturne baštine.
“Nadamo se da će od sredine 2021. Crna Gora imati novo UNESCO područje, što svima treba da služi na ponos i čast, ali istovremeno nadležnim institucijama donese novi stepen odgovornosti. Riječ je o proširenju postojećeg, velikog serijskog dobra zaštićenih bukovih šuma Karpata – to je jedno posebno UNESCO dobro koje postoji od 2007. Prvo proširenje je vršeno 2011, naredno 2017, sada smo došli do trećeg proširenja gdje je nominaciju izvršilo ukupno deset država, uključujući i Crnu Goru. Pored Crne Gore, tu su još i Švajcarska, Češka, Poljska, Slovačka, Italija, Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija” – kazala je Vojinović.
Foto: Vasilije Pejović
Ona je za radio Crne Gore otkrila i da će 13. septembra imati posjetu eksperata Međunarodne unije za konzervaciju prirode koji služe kao tehničko tijelo UNESCO-a za ocjenu stanja prirodnih vrijednosti na samom terenu. Terenska posjeta je nužan i neophodan korak kako bi relevantni eksperti provjerili navode iz nominacionog dosijea.
40 godina od upisa NP Durmitor na UNESCO listu
Upravo se ove godine navršava 40 godina od upisa NP Durmitor na UNESCO listu, ali je obilježavanje ovog veoma važnog jubileja omela pandemija korona virusa, kazala je Vojinović. Durmitor je jedno od prvih područja na svijetu koje je upisano na UNESCO listu.
Uništavanje speleološkog nakita u Ledenoj pećini
Upis nekog lokaliteta na UNESCO listu nosi ogromnu odgovornost, podsjetila je Vojinović. Kako štitimo i čuvamo Durmitor već 40 godina, tako trebamo postupati i sa Biogradskom gorom. U tom smislu svi se moramo osvijestiti, a ponašanje pojedinaca kakvo je viđeno nedavno u Ledenoj pećini se mora oštro sankcionisati.
“Zakon o zaštiti prirode propisuje na koji način treba štititi i čuvati speleološke objekte, a za svako postupanje kontra odredbi koje su propisane u Zakonu predviđeni su prekršaji i novčane kazne. Osim toga, mi imamo i krivični zakonik, koji podrazumijeva krivična djela protiv životne sredine i uređenja prostora i vrlo jasno propisuje ono što su krivične sankcije” – istakla je ona.
“Uništavanje speleološkog nakita koje smo vidjeli nedavno u Ledenoj pećini je šteta koja se načinila u životnoj sredini sa namjerom, što se mora kazniti” – jasna je direktorica Direktorata za zaštitu životne sredine.
Sanacija Biogradskog jezera
Biogradsko jezero već duži niz godina bilježi niži nivo i postoji bojazan da će vremenom nestati.
“Činjenica je da svim ledničkim jezerima prijeti opasnost od nestajanja. Trenutno je dubina jezera jako smanjena. U vrijeme najvećeg vodostaja jezero je duboko oko 12 metara, a u vrijeme suše svega 6 metara. Najmanja dubina je sada na jesen. U proteklim decenijama je rađeno dosta istraživanja i studija, ali nijedan od tih projekata nije realizovan uglavnom zbog nedostataka finansijskih sredstava, što svakako nije opravdanje kada imamo ovako ozbiljan problem” – kazala je Vojinović istakavši da su, u sklopu izrade budžeta za narednu godinu, predviđena sredstva za sveobuhvatnu studiju koja bi trebala da sublimira nalaze svih ranije rađenih studija, ponovo utvrdi uzroke nestajanja jezera, predvidi mjere sprječavanja daljeg nestanka jezera, okupi multidisciplinaran tim i potom se ide u narednu fazu izvođenja radova, sprovođenja mjera itd.
Foto: Hotel & Resort Gacka
U sadašnjem planu upravljanja NP Biogradska gora postoje predviđene mjere sprječavanja dalje erozije jezera, ali se one u zadovoljavajućoj mjeri ne implementiraju. Kao glavni uzrok gubitka vode identifikovani su ponori na dnu jezera.
Vojinović ističe da se u studiji ne smijemo fokusirati samo na mikrolokalitet Biogradskog jezera, već i na Biogradsku rijeku kao pritoku, ali i Jezeršticu kao otoku jezera, kako bi imali komplatnu sliku i čitav kontekst tih kretanja koji se neumoljivo dešavaju.
Morska zaštićena područja
Dugo se pričalo o proglašenju morskih područja – Platamuni, Katiči i ostrvo Stari Ulcinj zaštićenim, a studija zaštite za područje Platamuni će biti završena tokom septembra, nakon čega slijedi administrativni postupak shodno Zakonu o zaštiti prirode.
Vojinović ističe da morska zaštićena područja moraju imati upravljača kao i kada je riječ o kopnu – koji će 24 sata o njima da brine i da ih unapređuje, kao i koji će imati finansijske, tehničke i kadrovske sposobnosti da o njima brine.
“Vjerujemo da smo tokom dosadašnjeg procesa u postupku proglašenja morskih zaštićenih područja zadovoljili interese svih zainteresovanih strana tj. lokalnih zajednica, ribara, NVO, same države… itd. i da će zaštićena morska područja odgovoriti razlogu njihovog proglašenja, a to je da se smanji gubitak morskog biodiverziteta, da se smanji količina morskog otpada koji je trenutno jedna od gorućih tema na globalnom nivou, da se smanje različite vrste pritisaka koje mogu da postoje u obalnom području – urbanizacije, turističkog razvoja i tome slično” – zaključuje Ivana Vojinović razgovor za emisiju “Mozaik” radija Crne Gore.
Naslovna fotografija: Karina
Pročitajte i: Ivana Vojinović za Share Montenegro izabrala top pet mjesta u Crnoj Gori!
Pridružite se diskusiji