Državni arhiv Crne Gore, u saradnji sa Ambasadom Crne Gore u Republici Hrvatskoj, učestvovao je u obilježavanju Njegoševog dana u Zagrebu. Tom prilikom, predstavljena je video prezentacija „Veze Crne Gore i Hrvatske tokom revolucije 1848/49“, koju je pripremio Arhiv, a događaj je održan u Novinarskom domu.
Svečanost je okupila brojne predstavnike kulturnog, naučnog i javnog života Hrvatske, uključujući bivšeg predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, nekadašnjeg dugogodišnjeg ministra kulture Boža Biškupića, savjetnika predsjednika Republike Hrvatske Tomislava Paškvalina, istaknutog crnogorskog i hrvatskog slikara i multimedijalnog umjetnika Dimitrija Popovića, kao i predstavnike nacionalne zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj, diplomatskog kora, državnih institucija Republike Hrvatske i brojna druga imena iz kulturne i akademske zajednice.
Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević čestitao je Njegošev dan svim Crnogorkama i Crnogorcima u Hrvatskoj, kao i onima u domovini i širom svijeta, zahvalivši se zvanicama na učešću u obilježavanju praznika. U svom obraćanju istakao je Njegoševu univerzalnost – njegovu misao, riječ i djelo koje prevazilaze granice i epohe, čineći ga ne samo simbolom Crne Gore već i trajnom vrijednošću čitavog svijeta.
„Mislilac, vizionar, pjesnik, vladar i vladika crnogorski. Blistavi um koji nam je ostavio mnogo, koji nam je ostavio njegovo svevremeno, neprolazno djelo. Ali prije svega, koji nam je ostavio Riječ. S jedne strane riječ o slobodi, o pravdi, o crnogorskome dostojanstvu i ponosu, a s druge najdublja promišljanja o životu, čovjeku i njegovoj sudbini, vječitoj borbi dobra i zla, svjetlosti i tame. A obije strane, kazao bih, sabrane u jednu, univerzalnu, metafizičku tačku više Gore Crne. I uprkos svim pogrešnim čitanjima i svim zloupotrebama, političkim i drugim, u različitim epohama i ideološkim raspravama, Njegoš ostaje iznad – Njegoš je Crna Gora i Crna Gora je Njegoš. Po njemu nas svijet poznaje. Ali pogrešno je i neuko i ljubomorno govoriti da je on samo Crne Gore. Njegoša je nemoguće ukalupiti. On jeste Crne Gore, ali je i Hrvatske i drugih naroda – Njegoš je svijeta. Pretvorio je misao u plamen, vječnu zublju koja nam osvjetljava put – onome koji hoće da vidi, “ kazao je Mrvaljević.
Ambasador Crne Gore u Republici Hrvatskoj, Dejan Vuković, istakao je značaj Petra II Petrovića Njegoša za crnogorsku kulturu i međunarodne veze, naglašavajući njegove kontakte i duboke crnogorsko-hrvatske odnose.
„Upravo je Njegoš otmjenošću prefinjenog jezika uzvišeno i vječno ukrasio starovremensku prijestonicu Cetinje, svetu planinu Lovćen i našu domovinu Crnu Goru. Njegoševo državničko vizionarstvo i slobodarski naum, stameno vladarsko žezlo u njegovim rukama priznato i uvaženo, imalo je čudotvornu moć. Plodne su brazde Njegoševih umstvovanja, prijateljevanja, prisnih susreta, državničke korespondence, lične prepiske sa Ljudevitom Gajom, banom Josipom Jelačićem, braćom Mažuranić Ivanom i Antunom, Franom Kararom, Petrom Preradovićem, Ivanom Kukuljevićem, Stankom Vrazom i drugim velikanima, koji u bogatom mozaiku crnogorsko-hrvatskih odnosa, jasno kazuju da su istorijske, civilizacijske, kulturološke, tradicionalne uzajamne veze, duboke, slojevite i dostojne visokog poštovanja,” naznačio je Vuković.
Potpredsjednica Društva hrvatskih književnika i predsjednica povjerenstva za međunarodne književne veze, dopisna članica Hispanoameričke književne akademije i nekadašnja hrvatska diplomatkinja Željka Lovrenčić naglasila je da savremeno doba donosi još više mogućnosti za povezivanje književnika i produbljivanje međunarodne saradnje, posebno kada je u pitanju jačanje hrvatsko-crnogorskih kulturnih veza:
“Mi koji danas živimo u vrijeme globalne kulture još lakše ostvarujemo književne veze s kolegama iz drugih država; učestvujemo na pjesničkim festivalima, književnim simpozijumima, predstavljamo knjige. Mišljenja sam da se narodi ipak međusobno najsnažnije povezuju na taj način i drago mi je da sam kao dopredsjednica Društva hrvatskih književnika i dugogodišnja predsjednica Povjerenstava za književne veze takođe dala svoj doprinos hrvatsko-crnogorskoj saradnji,” kazala je Lovrenčić.
U okviru programa prikazana je video prezentacija „Veze Crne Gore i Hrvatske tokom revolucije 1848/49“, koju je pripremio i izložio arhivski savjetnik u Državnom arhivu Crne Gore mr Vukota Vukotić.
Dodatno, tokom boravka u Zagrebu, upriličeno je svečano potpisivanje Sporazuma o naučnoj i istraživačkoj saradnji između Državnog arhiva Crne Gore i Hrvatskog instituta za povijest. Sporazum predviđa saradnju u oblastima zajedničkih istraživačkih projekata, razmjene istraživačkog i stručnog osoblja, učešća na stručnim i naučnim skupovima, izdavanja naučnih publikacija, kao i razmjene studenata i doktoranata. Sporazum su potpisali direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević i direktor Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Miroslav Akmadža.
Događaj u Zagrebu potvrdio je značaj Njegoševog dana kao praznika kulture koji nadilazi granice Crne Gore, te još jednom istakao duboke istorijske, kulturne i intelektualne veze između Crne Gore i Hrvatske.
Join the discussion