Istinski ljubitelji Nacionalnog parka Skadarsko jezero, među kojima brojni novinari, uživali su u petak, 22. septembra na Festivalu čuna – manifestaciji koja, treću godinu zaredom, ukazuje na vrijednost čudesne drvene barke koja je “hranila i branila” Crnu Goru.
U čemu je njena vrijednost?
Kuda god da prođete obalom Skadarskog jezera, vidjećete drvene čunove koji su vjekovima tu – prilagođeni ćudljivim prilikama na jezeru. I danas su glavno prevozno sredstvo, ali osim za prevoz i ribolov, mještanima služe i da zadive turiste koji cijene autentičnost i tradiciju.
Autentičnost, tradiciju i – ljepotu, jer važe za plovilo najelegantnijeg oblika na Mediteranu.
Ali ko je mislio o ljepoti i eleganciji u vrijeme kada je nastao čun? Vjekovima unazad ove “antičke lađe” plove najvećim jezerom Balkana. Upravo zahvaljujući svom obliku, najbolje su prilagođene specifičnim vodama Skadarskog jezera.
Nije svaka drvena barka čun, kažu mještani. Njihova posebna emocija prema čunu ne čudi – nikada ih nije ostavio gladnim.
“Za mještane je čun vjekovima značio život. Kako prije, tako i danas, on za mještane ovog područja predstavlja egzistenciju. Mnogi se i dalje bave ribolovom iz čuna, a turizam iz godine u godinu postaje sve razvijeniji upravo zahvaljujući ovoj drvenoj barki” – pojašnjava, u razgovoru za portal #ShareMontenegro, PR manifestacije Aleksandra Masoničić.
Ona kaže da je vožnja čunom veoma popularna među turistima.
“Turisti biraju čun kako bi osjetili duh ovog kraja i kulturu. Upravo čunom mogu bliže prići raznovrsnim pticama koje žive na Skadarskom jezeru, proći kroz uske kanale, napraviti živopisne fotografije koje obiđu svijet, a na kojima se čun stapa sa prirodom. Zbog svega ovoga, Virpazar i okolna sela su postala prepoznatljiva turistička tačka u Crnoj Gori” – kaže Masoničić.
Vrijednost čuna, kroz istoriju i danas, velika je i neprocjenljiva, poručuju organizatori Festivala – NVO Fondacija za zaštitu čuna i Mjesna zajednica Virpazar, čiju su priču prepoznali i podržali iz Turističke organizacije Bara, Nacionalnih parkova Crne Gore, MZ Crmnica, kao i NVO udruženja privrednih ribara Skadarskog jezera i porodice Brnović, koja 150 godina čuvaju zanat ručne izrade čuna.
Upravo to je i cilj Festivala – ispričati priču o drvenoj barki specifične izrade, koja i danas služi svrsi.
Nije izostao ni takmičarski dio. U trci čunova učestvovale su četiri ekipe, a prvi kroz cilj prošli su braća Petar i Lazar Pekić.
Osvojili su 300 eura i jednogodišnju dozvolu za privredni ribolov, a uručen im je i pehar. Drugu nagradu, novčani iznos od 200 eura, dobili su Bojan Gazivoda i Radojica Maraš. Treće mjesto i novčani iznos od 100 eura dobili su trećeplasirani, Slobo Petrović i Stefan Gazivoda.
Lijepu atmosferu dodatno je zagrijao bend “Milky Wave”, čime se zaokružila priča o čudesnoj drvenoj barki – Festivalu čuna.
“Ako je suditi po posjećenosti, možemo zaključiti da smo, nakon tri godine, uspjeli postati zapaženi od strane mještana kao Festival koji se temelji na očuvanju Crnogorske tradicije i kulture, tj. čuna. S druge strane, nadamo se da smo i nadležnim organima za zaštitu kulturnih dobara, na centralnom i lokalnom nivou, podigli svijest o značaju očuvanja čuna kao nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore koji i dalje hrani ovu državu i promoviše je na najbolji način van njenih granica” – kaže naša sagovornica, PR festivala, Aleksandra Masoničić.
Ova priča definitivno zaslužuje veću podršku.
“Sljedeće godine očekujemo veću podršku države, kako bi ovaj festival poprimio i međunarodni karakter i okupio još više posjetilaca iz zemlje ali i iz inostranstva. Na taj način ćemo nastaviti njegovati našu tradiciju i kulturu i zaštititi čun od zaborava” – zaključuje Masoničić u razgovoru za portal #ShareMontenegro.
Join the discussion