Konvencija SZO bila je dobra ideja koja je krenula po zlu, SZO da se vrati cilju smanjenja štete od duvana

Početkom oktobra Atina je postala epicentar međunarodne rasprave o budućnosti politika kontrole duvana. VIII Samit o smanjenju štete povezane sa pušenjem okupio je stručnjake i zdravstvene zvaničnike kako bi analizirali kako napredovati ka svijetu sa manje dima. U tom kontekstu, Grčka je primjer srazmjerne regulacije zasnovane na naučnim dokazima, nakon što je usvojila pravni okvir koji reguliše, a ne zabranjuje  bezdimne alternative cigaretama, poput nikotinskih kesica.

Prema najnovijim podacima grčkog Ministarstva zdravlja, zemlja je smanjila pušenje za 6% između 2021. i 2023, što je jedan od najbržih padova u Evropskoj uniji. Osim toga, nezakonita trgovina cigaretama smanjena je za 25% u jednoj godini, uspjeh koji stručnjaci pripisuju jasnoj i stabilnoj regulativi.

Konvencija SZO je izgubila Kompas

Jedan od najzapaženijih trenutaka samita bilo je izlaganje Klajva Bejtsa, priznatog stručnjaka za politike kontrole duvana i bivšeg direktora Action on Smoking and Health (ASH) u Ujedinjenom Kraljevstvu. Bejts je ponudio kritičku analizu Okvirne konvencije za kontrolu duvana (FCTC) Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), međunarodnog instrumenta koji od 2003. usmjerava globalne politike protiv pušenja.

Bejts je započeo izlaganje odlučnom tvrdnjom.

„Konvencija SZO bila je dobra ideja koja je krenula po zlu.“

Prema njegovim riječima, FCTC je nastala s jasnim ciljem – smanjiti štetu od pušenja i njegov uticaj na zdravlje, društvo i ekonomiju, ali je s vremenom izgubila fokus.

„Konvencija je stvorena da smanji štetu povezanu s duvanom kroz više poreze, zabrane oglašavanja i podršku prestanku. Ali, da li je zaista bila efikasna?“, upitao je Bejts. Njegov odgovor bio je jasan – nedovoljno.

Prema Bejtsu, Konvencija se na kraju fokusirala na nikotin i zavisnost umjesto na pravi problem-  sagorijevanje i prateće zdravstvene rizike. Identifikovao je pet velikih odstupanja od izvornog cilja FCTC:

1. Pogrešna poređenja rizika između konvencionalnih cigareta i alternativnih proizvoda
2. Zabrana ili ograničavanje alternativa manjeg rizika, čime se pušačima uskraćuju manje štetne opcije
3. Isključivi fokus na nikotin i zavisnost, umjesto na stvarnu štetu
4. Zanemarivanje uloge alternativnih proizvoda na odrasle pušače koji žele da smanje štetu
5. Neracionalna zabrinutost zbog duvanske industrije, koja je blokirala naučne debate.

Po Bejtsu, ova skretanja učinila su da mnoge aktuelne politike budu kontraproduktivne. „Moramo da razumijemo da postoji jedna velika ideja –  transformisati upotrebu nikotina iz ponašanja visokog rizika u ponašanje niskog rizika“, rekao je.

Povratak smanjenju štete

Bejtsova poruka naišla je na odjek kod drugih govornika na samitu, koji su istakli potrebu da se javne politike ponovo usredsrede na smanjenje stvarne štete. Njegovim riječima, „zabrana ne smanjuje rizik –  ona ga premješta u ilegalu i dezinformacije“.

Više stručnjaka složilo se da bi SZO trebalo da ažurira svoj okvir kako bi priznala naučne inovacije i nove nikotinske proizvode, uvijek pod nadzorom i uz transparentnost. U zemljama poput Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške ili Grčke, ovaj pristup već je pokazao mjerljive rezultate u javnom zdravlju.

Grčka i drugačiji regulatorni model

Naime, grčka vlada opredijelila se za strategiju smanjenja štete umjesto za prohibicionistički pristup. Godine 2025. uvrstila je nikotinske kesice u svoj zakon o kontroli duvana, postavljajući ograničenje od 16 mg nikotina po jedinici, zajedno s drugim mjerama za sprečavanje njihove upotrebe od strane neciljane publike.

Pored toga, dozvoljeno je komuniciranje poruka o smanjenju rizika ukoliko su potkrepljene nezavisnim naučnim evaluacijama. Takođe su pojačani mehanizmi za sprečavanje pristupa maloljetnika – prodavci su dužni da provjere starost uz zvanični dokument, a izriču se sankcije onima koji omoguće da maloljetnici preuzimaju proizvode u ime odraslih.

Ovakav srazmjeran pristup, prema stručnjacima prisutnim na Samitu, pokazao je da je regulisanje efikasnije od zabrane. Grčka je ne samo smanjila potrošnju cigareta, već je uspjela i da suzbije crno tržište, pokazujući da transparentnost i kontrola mogu da idu ruku pod ruku s javnim zdravljem.