Savremeno upravljanje zaštićenim područjima podrazumijeva aktivnu, otvorenu i trajnu saradnju svih koji u tim prostorima žive i djeluju. Stoga se lokalne zajednice prepoznaju kao ključni partneri u cijelom procesu, jer bez njihovog stvarnog učešća zaštita životne sredine ne može biti ni dugoročno održiva, ni društveno pravedna. Kao direktan odgovor na tu potrebu, organizacija Parkovi Dinarida realizuje projekat „Osnaživanje lokalnih zajednica za održivo upravljanje zaštićenim područjima u Crnoj Gori“. Prema riječima Zorana Mrdaka, predsjednika organizacije, projekat obuhvata brojne aktivnosti poput izrade Analize uključenosti lokalnih zajednica u rad zaštićenih područja, izrade priručnika za osnivanje Socio-ekonomskih foruma, te formiranja ovih tijela na prostorima gdje još uvijek nijesu uspostavljena.
Upravo taj pristup, koji balans između zaštite prirode i potreba lokalnih zajednica postavlja kao osnovu djelovanja, poželjan je i neophodan jer tamo gdje se priroda štiti a razvoj lokalnih zajednica zahtijeva ravnotežu, otvaraju se i najvažnija pitanja savremenog upravljanja.
Socio-ekonomski forumi ključ za uspostavljanje saradnje i povjerenja
Crna Gora pod režimom zaštite trenutno ima oko 14 odsto kopnene teritorije i 1,8 odsto mora, a u toku su i procedure za proglašenje novih zaštićenih lokaliteta. No procesi uspostavljanja novih zaštićenih područja nerijetko nailaze na otpor lokalnog stanovništva što je, prema riječima Mrdaka, rezultat dugogodišnjih izazova u pristupima upravljanju.
„Razloge treba tražiti i u tome da u prethodnom periodu uspostavljanje zaštite nije pratilo i uspostavljanje adekvatne upravljačke strukture, kao i nedovoljno uključivanje zainteresovanih segmenata društva u planiranje i rad zaštićenih područja. Kapaciteti lokalnih uprava za upravljanje zaštićenim područjima su nedovoljni i većina zaštićenih područja se bori sa izuzetno niskim kapacitetom u pogledu finansijskih resursa, znanja, vještina i tehničkih kapaciteta, kao i nejasnim ili neusklađenim menadžmentom. Zbog toga smatramo da saradnja sa lokalnom zajednicom, kao veoma važna komponenta upravljanja zaštićenim područjima, u većini parkova potpuno izostaje ili se svodi na zadovoljavanje forme”, kaže Mrdak.
Stoga je i razvijena praksa uspostavljanja Savjeta korisnika i Socio-ekonomskih foruma – mehanizama koji omogućavaju aktivno uključivanje lokalnih zajednica, ali i drugih zainteresovanih strana u procese i upravljanja zaštićenim područjima.
„Shodno toj praksi pet nacionalnih parkova i Park prirode Piva osnovali su ova tijela. Pored upravljača zaštićenog područja, ova tijela treba da okupljaju i predstavnike lokalnih samouprava, privredne subjekte, nevladine organizacije, udruženja, neformalne grupe, ugledne građane. Ovim projektom, sagledaćemo rad pomenutih tijela, dati prijedloge za njihovo unapređenje, ali i zajedno sa upravljačem osnovati ovakvo tijelo u Parku prirode Komovi u Opštini Andrijevica”, navodi Mrdak.
Prema njegovim riječima socio-ekonomski forumi ključni su za iskreni dijalog, ali i uspostavljanje čvrstih veza između lokalne zajednice i upravljača zaštićenih područja.
“Osnivanjem Socio-ekonomskih foruma, upravljač zaštićenog područja pokušava da uspostavi balans između ciljeva zaštite i socio-ekonomskog razvoja, uzimajući pritom u obzir postojeće ekonomske, istorijske, kulturne i društvene relacije sa lokalnim stanovništvom. Ovakvo tijelo, u tom smislu, može da predstavlja polaznu instancu za izgradnju povjerenja i za unapređenje društvenih odnosa između upravljača i lokalne zajednice”, dodaje Mrdak.
Brojni benefiti za zajednicu
Proces osnivanja socio-ekonomskih foruma uključuje više ključnih koraka počev od identifikacije svih korisnika prostora, njihovih interesa, procjene uticaja i benefita iz ugla upravljača, pa sve do uspostavljanja otvorene komunikacije sa svim akterima u procesu. Sa druge strane, višestruke su koristi koje proističu iz osnivanja ovih tijela.
„Socio–ekonomski forumi poveznica su upravljača zaštićenih područja i zainteresovanih strana, posebno lokalnih zajednica. Rade volonterski i transparentno i imaju ulogu u osmišljavanja prijedloga u vezi sa razvojem upravljanja zaštićenim područjima. Identifikuju hronične i ‘goruće’ probleme, ali pronalaze i nude rješenja. Takođe, jačaju svijest ostalih stanovnika lokalne zajednice i drugih zainteresovanih strana, grade ‘osjećaj vlasništva’ nad zaštićenim područjem, doprinose sprovođenju propisa i raspodjeli odgovornosti, te promociji zaštićenog područja”, ističe Mrdak.
Praksa koja daje rezultate
Mrežu Parkova Dinarida danas čini više od 110 zaštićenih područja iz osam država Dinarskog luka, pa tu možemo vidjeti značajan broj dobrih praksi participativnog pristupa. U Srbiji na primjer postoje Savjeti korisnika, a u Hrvatskoj Suradnička vijeća. Iako pod različitim nazivima, svi oni teže istom cilju.
„Pozitivni primjeri iz okruženja poput PP Lonjsko polje u Hrvatskoj i NP Tara u Srbiji, pokazali su kako efikasno funkcionisanje participativnih modela može doprineti održivom upravljanju zaštićenim područjima. Za uspješno funkcionisanje Socio-ekonomskog foruma, kao modela participativnog djelovanja, ključna je posvećenost menadžmenta zaštićenog područja da na sistematičan i transparentan način uključuje i uvažava interese lokalnih zajednica, uz istovremenu komunikaciju sa drugim korisnicima prostora. Ovaj pristup omogućava pronalaženje i usaglašavanje najboljih rješenja koja balansiraju zaštitu prirodnih resursa s potrebama i interesima svih relevantnih strana, čime se osigurava održiv razvoj zaštićenih područja”, zaključuje Mrdak.
Fokus na dijalogu i edukacijama
A kako bi dodatno ukazali na značaj participativnog upravljanja, predstavnici Parkova Dinanrida sprovešće u okviru projekta i brojne druge aktivnosti. Tako će 24. i 25. aprila u Andrijevici biti održana radionica sa fokusom na ulogu i benefite Socio-ekonomskih foruma. Ovaj događaj biće i prilika za obilježavanje decenije od formiranja prvih foruma u Crnoj Gori, te sagledavanje dosadašnjeg napretka. Takođe, u narednom peeriodu planiran je i okrugli sto na kojem će biti predstavljeni nalazi Analize uključenosti zainteresovanih strana, kao još jedan korak ka jačanju povjerenja i osnaživanju zajednica da budu ravnopravan partner u zaštiti prirode.
Podsjećamo, projekat “Osnaživanje lokalnih zajednica za održivo upravljanje zaštićenim područjima u Crnoj Gori” podržan je u okviru programa Podržani=Osnaženi, koji realizuje Fond za aktivno građanstvo u partnerstvu sa Zakladom za razvoj lokalne zajednice „Slagalica“ iz Hrvatske. Program finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Pridružite se diskusiji