Stručnjaci beogradskog Narodnog muzeja, s kolegama iz Fondacije “Arhitekta Aleksandar Radović” iz Niša koji već desetak godina proučavaju običaje na Staroj planini, predložiće da izrada “ženskog hleba” u crepulji uđe u nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa.
Gostuša, Kameni selo, foto: Anta Photography
Riječ je o postupku izrade hljeba za koga postoje dokazi da je star najmanje 7.000 godina, kazala je Tanjugu muzejska savjetnica Biljana Đorđević, koja već desetak godina dolazi u Gostušu, poznatu u kao “kameno selo”, gdje proučava ovaj izuzetno arhaičan način pripreme hljeba.
“Od 2009. dolazim u Gostušu i proučavam upravo izradu hljeba u ženskoj crepulji. Ženskoj, zbog toga što se vijekovima unazad ovim poslom bave isključivo žene, nikako muškarci. Ona je izuzetno interesantna za moja istraživanja jer je način na koji su žene na cijeloj Staroj planini pripremale, a i sada ponekad pripremaju hljeb izuzetno arhaičan” – rekla je Đorđevićeva.
Foto: danas.rs
Ona je navela da najstarije crepulje potiču iz neolita, tako da se može reći da je ovaj postupak star bar 7.000 godina.
“Nažalost, veoma malo žena danas zna da priprema hljeb na ovaj način, a mi pokušavamo da to spasimo od nestanka. I ne samo to, već i da izrada ženskih crepulja na Staroj planini uđe u nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa kao još jedan bitan element” – kaže Đorđevićeva.
Foto: Aleksandar Ćirić, Pirotske vesti
Ovaj postupak podrazumijeva da se najpre od blata, koje se meša s kučinom, pravi posuda za pečenje koja se peče u ognjištu, nakon čega se u nju stavlja tijesto koje se odmah prekriva žarom sa ognjišta. Crepulja u kojoj se peče hljeb, a koja se i sama peče u ognjištu, naziva se u ovom selu i “ženskom crepuljom”, jer po drevnim običajima, samo žene mogu da pripremaju hleb na ovakav način i to isključivo neparan broj žena, a crepulja se na kraju, prije pečenja, “dekoriše” krstom.
Foto: Aleksandar Ćirić, Pirotske vesti
Baka Vera Manić objašnjava da isključivo žene mogu da prave ovako hljeb.
“Žene idu na zemlju, gaze zemlju koju miješaju sa vodom i kučinom, formira se crepulja, na kraj se stavi i krst na sredini, zatim se peče u ognjištu. Kada se ispeče, stavlja se tijesto koje se pak pokriva žarom sa ognjišta i vrlo brzo se ispeče hljeb” – kaže baka Vera, koja sa još nekoliko Gostušanki i danas povremeno pravi hljeb na ovaj hiljadama godina star način.
Foto: Aleksandar Ćirić, Pirotske vesti
Ljubina Nikolić kaže da nema ukusnijeg hleba od hleba napravljenog na ovaj način.
“Iako ceo postupak ne obećava, hljeb pripremljen na ovaj način je izuzetno ukusan. Nažalost, potrebno je mnogo posla da bi se napravio, ali na kraju dobijate hljeb jedinstvenog ukusa kakav se sve rijeđe može probati” – kaže baka Ljubina.
Tanjug, Turistički svet, Pirotske vesti
Naslovna fotografija: Film in Serbia
Pridružite se diskusiji