Pljevlja – najsjeverniji grad Crne Gore.
Baš to što vam do Pljevalja treba najduže da stignete, svrstalo je ovaj grad u one koje ni mnogi stanovnici Crne Gore nisu posjetili.
Posebno oni sa juga.
Pljevljaci će uvijek za svoje rodno mjesto reći da ima dušu, pa čak i kad se u zimskim danima bore sa smogom.
Zato je Share Montenegro odlučio da od mještana čuje šta to morate posjetiti.
Turistička organizacija Pljevalja izdvojila je top pet mjesta koja morate vidjeti – zbog ljepote, istorije i priče.
1. Meandri Ćehotine – vidikovac
Prekrasan pogled i sačuvana priroda.
Njegov glavni adut je moćan pogled na meandre Ćehotine.
Vidikovac se nalazi iznad jezera Otilović u selu Mataruge – zaselak doline Gačević, petnaest kilometara od Pljevalja do Bijelog Polja.
I nema se tu šta dodati – dovoljno je gledati u ovu ljepotu netaknute prirode.
2. Manastir Svete Trojice
Okružen brdima i stoljetnjom šumom, u neposrednoj blizini Pljevalja, nalazi se ovaj manastir sagrađen u 16. vijeku, udaljen oko 1,5 km sjeverno od grada.
Manastirska riznica, pored više dragocjenih predmeta od srebra, zlata i drveta vezanih za bogosluženje, sadrži i vrijedne stare tkanine i crkveni vez, okove za knjige,vrlo poznat veliki pozlaćeni putir ( čaša u koju se sipa vino), Igumana Stefana i izuzetnu zbirku ikona.
U manastiru Svete Trojice se nalazi i izvanredno izrađen Kivot-ćivot, u kome je ležalo tijelo Svetog Save sve do momenta kad je odnijeto na Vračar.
U kivotu se nalazi i lijeva ruka za koju se vjeruje da je to ruka Svetog Save. I pravoslavni hrišćani i muslimani izuzetno poštuju ovaj ćivot i običaj je da se ispod njega provlače.
U manastirskoj biblioteci čuvaju se mnoge značajne rukopisne knjige od kojih su neke pisane na pergamentu.
Neki od najznačajnijih rukopisa nastalih u Svetoj Trojici danas se nalaze u svjetskim muzejima i arhivima (tako se u Pragu čuva dio Vrhobrezničkog hronografa, a u Sankt Peterburgu Pljevaljski službenik iz 14. vijeka).
3. Municipium S – rimski grаd u Kominimа
Najznačajniji do sada pronađeni ostatak starog vijeka je arheološki lokalitet rimskog grada. Nalazi se na 2 km jugozapadno od Pljevalja u Kominima.
Na nekoliko hektara ispod tankog sloja zemlje, leže konture rimskog grada s bedemima, monumentalnim građevinama, ulicama i nekropolama.
Detaljna arheološka iskopavanja izvršena su samo na pronađene dvije nekropole koje su iscrpno proučene, a obje mogu datirati između 2. i 4. vijeka naše ere.
U njima su pronađeni predmeti vezani za rimsku religiju, kulturu i ekonomiju. Sav pokretni materijal s ovoga nalazišta smješten je u Zavičajnom muzeju u Pljevljima. Sastoji se od veoma raznovrsnih, značajnih i izuzetno vrijednih predmeta poput brojnih keramičkih posuda, oružja (gvozdeni noževi, koplja), raznolikih novčića, lijepih bronzanih i srebrnih fibula različitog tipa, skupocjenog srebrnog i zlatnog nakita (minđuše, ogrlice, privjesci, kopče, dugmad), zatim, staklenih posuda, odnosno balsamarija (staklena posuda za miris), pehara. Među njima ljepotom i umjetničkom vrijednošću naročito se ističe skupocjena čaša, tzv. Diatreta.
4. Husein Pašina džamija
Smještena u samom centru Pljevalja, ova džamija je jedan od prepoznatljivih simbola grada i predstavlja jedan od najljepših i najznačajnijih objekata islamske kulture na Balkanu.
Priča o najvećoj pljevaljskoj džamiji počinje sa dolaskom Husein-paše Boljanića, iz Istanbula u Pljevlja. Visoki položaj omogućio mu je da u Pljevljima podigne džamiju, kao svoju zaostavštinu rodnom kraju, jer je rodom bio iz sela Boljanići, blizu Pljevalja.
Pod budnim okom slavnog neimara Hajrudina, koji je projektovao i čuveni Stari most u Mostaru, počela je gradnja džamije, koja je završena 1569.
Zidana je od tesanog kamena, sa minaretom visokim 42 metra. Husein-pašina džamija u Pljevljima, ima kulturno-istorijsku i umjetničku vrijednost i predstavlja remek-djelo istočnjačkog građevinarstva. Od neobične je važnosti što je sačuvana u gotovo izvornom obliku.
Ispred ulaska u džamiju nalazi se šadrvan. Pored starih rukopisnih knjiga na arapskom i turskom jeziku u džamiji se čuva rukopis Kurana iz 1571. pravljen po nalogu Husein-paše Boljanića, a cijela unutrašnjost je zastrta starim rijetkim misirskim ćilimima.
Džamija sa neobičnom i skladnom arhitekturom učinila je da se njegovo ime dan danas pominje. Osim džamije Husein-paša je podigao mekteb, medresu, imaret, karavan-saraj, hamam, kameni most i svoj saraj.
Pored Husein-pašine džamije u Pljevljima se nalaze još tri džamije-Rizvanija blizu Milet-bašte, kao i džamija na Jaliji i iza Vatrogasnog doma.
5. Hodanje na krpljama!
Zimska turistička ponuda Pljevalja je obogaćena novim vidom aktivnog odmora u prirodi. Radi se o Projektu ,,Razvoj staza za hodanje na krpljama” koji se realizovalo u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma Crne Gore.
Ovaj vid rekreacije u ne tako dalekoj prošlosti bio je sastavni dio svakodnevnog života ljudi sa ovih prostora u zimskom periodu, dok danas predstavlja spoj rekreacije, avanture i prirode.
Na relativno maloj udaljenosti od grada posjetiocu se pruža mogućnost prolaska kroz staništa razne divljači čiji tragovi su lako uočljivi u snijegu.
Staza za hodanje na krpljama, koja polazi od Rudnice, najljepšeg i najposjećenijeg izletišta Pljevljaka, se pruža kroz gustu šumu jele i smrče, sa blagim usponima i padovima i na prostranim ravnicama Rudnice.
Posjetiocu se pruža i mogućnost predaha i uživanja u šolji čaja ili mlijeka sa Čemerna u prijatnom ambijentu gostionice seoskog domaćinstva ”Rovčanin”.
Iznajmljivanje krplji i štapova, kao i kratka uputstva o njihovom korišćenju se vrši u prostorijama Turističke organizacije Pljevlja.
Join the discussion