Dokumentarac „Pregaoci – čuvari divljine“ reditelja Mladena Ivanovića, početkom februara predstavljen je crnogorskoj publici. U pitanju je serijal od osam epizoda koji prati priče hrabrih pojedinaca i napore koje ulažu u očuvanje prirodnog bogatstva Crne Gore. Kroz borbe i uspjehe, ovaj dokumentarac osvjetljava izazove s kojima se suočavaju svi oni koji se nalaze na braniku ekologije, te ukazuje na značaj očuvanja jedinstvenog ekosistema za dobrobit generacija koje stasavaju.
Rad na serijalu trajao je oko tri godine, a prema riječima reditelja Mladena Ivanovića, svaki uloženi trenutak bio je dragocjen i propraćen nevjerovatnim poduhvatima.
“Uspjeli smo da smanjimo krivolov. Nadamo se da ćemo još više zaustaviti ilegalno šljunkarenje i sječu šuma. A ono najvažnije, nadamo se da ćemo spasiti jedan od posljednjih divljih kanjona Evrope – Komarnicu”, ističe naš sagovornik.
Ne krije da su ih na rad motivisale brojne okolnosti a najviše, kaže, kolektivna društvena amnezija.
„Živimo u društvu u kojem se svaki problem javlja iznova, kao da ga nikad ranije nismo vidjeli, i svaki put nas iznenadi kao snijeg u januaru. Traje dan-dva, a onda samo čekamo novi skandal da nam zavrti ploču. Inspirisalo me i to da objašnjavam očigledno – ono što je golim okom vidljivo, ali ipak neki imaginarni povez preko očiju prevlada. Povez koji je najčešće u bojama identiteta, vjere, nacije ili ideologije. One interesne ne spominjem. Oni su suština“, jasan je Ivanović.
Zato su se potrudili da kroz dokumentarni serijal istaknu svijetle primjere među članovima društva – one koji se ne plaše izazova i suočavanja sa poteškoćama.
„U tih osam epizoda pratimo ekološke aktiviste Aleksandra Dragićevića i Vuka Vujisića, članicu Crnogorskog društva ekologa Jelenu Popović i šefa službe zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero Vuka Saičića. Prve dvije epizode u fokus stavljaju lava Nikolu, pronađenog 2022. godine u Budvi, ali i napore Agencije za zaštitu životne sredine i direktora dr Milana Gazdića, kao i Darka Saveljića, koji je pokušao da ga spasi i smjesti prije nego što ga lovci i mještani pronađu“, priča naš sagovornik.
Kaže da je u pitanju projekat prožet simbolikom, pa tako ni brojka od osam epizoda nije slučajna.
„Osam je simbol beskonačnosti kada ga okrenete horizontalno. To se, nažalost, savršeno uklapa u našu beskonačnu petlju problema s ekologijom: uvijek ista priča, samo nova eksploatacija, nova devastacija i novi akteri koji obećavaju promjene dok diskretno osiguravaju svoju buduću funkciju u nekoj novoj investitorskoj šemi ili Vladi. I sve to rade za naše dobro! I mi ih zato glasamo“, pojašnjava Ivanović, dodajući da im tokom snimanja tema nije falilo. Naprotiv, bilo je materijala i na pretek.
“Priče su birale nas, a ne mi njih. Bilo ih je toliko da ni deset timova ne bi moglo sve da zabilježi. Ljudi u serijalu su oni koji nisu odustali. Oni koji ne pristaju na strah, stid i materijalno zgrtanje kao jedine životne parametre. Oni koji žele da žive autentično, u skladu s onim što vjeruju da je ispravno. Kad bih sažeo ključnu poruku, citirao bih Rusoa i njegovu čuvenu misao o prvom čovjeku koji je ogradio zemlju, prozvao je svojom i ubijedio druge da mu povjeruju – tu su postavljeni temelji nepravde. Priroda nije ni vlasništvo ni resurs, već biće po sebi“, navodi Ivanović, poručujući da niko od nas prirodu ne može posjedovati.
„Još nismo spremni da to zaista prihvatimo kao društvo. Ali važno je da razumijemo da rijeka teče i bez nas, da šuma šumi bez publike, da vuk i riba ne znaju za granice – i tek tada možda ćemo biti na pravom putu. No, jednom kad zabetoniramo prirodu, ona trajno gubi mogućnost obnove. A tada je ne gubimo samo mi, već i oni koji dolaze poslije nas.“
Dokumentarni serijal „Pregaoci – čuvari divljine“ realizovan je kroz konkurs Filmskog centra Crne Gore za razvoj projekata serijskog kinematografskog djela. Serijal je podržan i kroz program “Podržani=osnaženi” koji Fond za aktivno građanstvo (fAKT) realizuje u partnerstvu sa Zakladom za razvoj lokalne zajednice „Slagalica“ iz Hrvatske. Program finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Pored podrške Filmskog centra Crne Gore i fAKT-a reditelj ovog serijala ne zaboravlja ni vrijednu ekipu koja je predano radila na svakom segmentu projekta. Zato s ponosom pominje Aleksandra Dragićevića, Nemanju Dragovića, Belu Bračko-Milešević i Lily Bognuda. Potom Ivana Čojbašića, Pavla Vujovića, Slavka Nikolića, Aleksandra Brajovića, Branka Koprivicu i Darka Vučkovića.
“Ovo je projekat idealista, entuzijasta i ponekih zaludnjaka—onih koji ne znaju da kažu ‘ne’ kada ih pitate da pomognu u nečemu što se, realno, ne plaća dovoljno“, ističe on.
Za kraj razgovora podsjeća na ključne korake kojih bi, u cilju podizanja svijesti i očuvanja životne sredine, trebalo da se pridržavamo.
“Da se sjetimo Jugoslavije. Da se sjetimo solidarnosti, duboke i iskrene empatije u međuljudskim odnosima i da nam borba za zajednička dobra probudi te vrijednosti u društvu. Ne nostalgično, jer bi to bio simptom nesposobnosti, već kroz traženje novih alternativa za budućnost. A upravo tome nas ovih dana uče studenti. Ne samo nas, već cijelu Evropu. I svijet. I da za kraj naučimo ovo kao bukvar: što je više ljudi poput Gazdića i Saičića u našim institucijama, to su institucije jače. Što su institucije jače, to je partitokratija slabija. Što je partitokratija slabija, to je država jača. Pročitajte još koji put posljednji pasus“, zaključuje Ivanović za kraj razgovora.
Osam epizoda o hrabrim čuvarima crnogorske prirode uskoro će biti emitovano na programu RTCG.
Pridružite se diskusiji