Čist, zdrav i produktivan Mediteran predstavlja preduslov za održiv razvoj našeg regiona, zbog čega je neophodno razumijevanje morskih i obalnih ekosistema, jačanje naučnih istraživanja mora, povezivanje politike i nauke, kao i primjena novih tehnologija, poručio je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.
Otvarajući današnju konferenciju posvećenu monitoringu i zaštiti mora od zagađenja u okviru sprovođenja Barselonske konvencije, Radulović je istakao značaj saradnje sa Mediteranskim akcionim planom u okviru Programa za životnu sredinu UN (UNEP/MAP) i nezamjenljivu ulogu UNEP-a u mijenjanju navika i izbora kada je riječ o upravljanju prirodnim resursima, obezbjeđujući povezanost zdrave životne sredine i zdravlja ljudi.
Konferenciju organizuje Mediteranski akcioni plan Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UN Environment/MAP) u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma Crne Gore, u periodu od 2. do 5 aprila ove godine.
Ministar se posebno osvrnuo na sprovođenje mjera definisanih u Nacionalnoj strategiji integralnog upravljanja obalnim područjem, Nacionalnom akcionom planu za zaštitu mora od zagađenja sa kopna koje se odnose na kontrolu zagađenja i upravljanje industrijskim i hemijskim otpadom, te prioriteta definisanih u Nacionalnoj strategiji održivog razvoja do 2030. koji se odnose na uspostavljanje zaštićenih područja prirode u obalnom i morskom području.
Ovom prilikom, prisutne je informisao i o tekućim aktivnostima u Crnoj Gori usmjerenim na reformu nacionalnog programa praćenja stanja morskog ekosistema u skladu sa regionalnim Integrisanim programom monitoringa i procjene stanja morske sredine uspostavljenog u okviru Barselonske konvencije, kao i na značaj efikasnog djelovanja na suzbijanje emisije i uticaja otpada koji dospijeva u more.
„Ova pitanja od ključnog su značaja za napore Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji, posebno imajući u vidu tekuće pregovore za Poglavlje 27. – Životna sredina i klimatske promjene, zato je saradnja sa UNEP/MAP-om u ovom trenutku značajnija nego ikada do sada“, zaključio je ministar Radulović.
Prisutnima se obratila i zamjenica koordinatora Mediteranskog akcionog plana UN-a za životnu sredinu Tatjana Hema koja se zahvalila Crnoj Gori na izuzetno vrijednom doprinosu implementaciji Barselonske konvencije koji naša zemlja pruža od 2002., uključujući aktivnosti usmjerene na holistički i integrisani monitoring i procjenu morskog područja na Mediteranu, zajedno sa mjerama za smanjenje i sprečavanje zagađenja iz izvora na kopnu.
Ona je navela da je od izrade Nacionalne strategije održivog razvoja u skladu sa Mediteranskom strategijom za održivi razvoj u 2006., izradom Nacionalnih akcionih planova u skladu sa SPA i LBS protokolima, do realizacije niza projekata unutar MedPartnership-a, Crna Gore gradila svoje tehničke i ljudske kapacitete, uz nastavak pružanja doprinosa regionalnim koordinisanim naporima.
Takođe, istakla je važnost razvoja i implementacije novog Nacionalnog akcionog plana za smanjenje zagađenja iz izvora na kopnu, koji je usvojen 2016., uz implementaciju Nacionalne strategije za integralno upravljanje obalnim područjem.
„Svi ovi napori će uz konkretne aktivnosti koje će biti pokrenute u okviru PROGRAMA MED dodatno uticati na smanjenje zagađenja, kao i cjelovitu i integrisanu procjenu morskog područja u Crnoj Gori”, kazala je Hema.
Kako je najavila, Crna Gora biće domaćin narednog sastanka Mediteranske komisije za održivi razvoj, koji se održava u Budvi, u junu ove godine, što će biti odlična prilika za ostvarivanje napretka na polju integrisanja nacionalnih i regionalnih napora ka implementaciji Agende UN-a za održivi razvoj do 2030.
Na stručnim sastancima o monitoringu i procjeni stanja zagađenja mora u okviru konfrerencije, pored zamjenice koordinatora i predstavnika Mediteranskog akcionog plana UN-a za životnu sredinu učestvuje preko 40 stručnjaka iz zemalja Mediterana, uključujući predstavnike MORiT-a i relevantnih nacionalnih institucija uključenih u sprovođenje Barselonske konvencije (Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, Instituta za Biologiju mora, Instituta za hidrometeorologiju i seizmologiju, Uprave pomorske sigurnosti, Centra za ekotoksikološka ispitivanja), kao i nezavisni eksperti.
Pridružite se diskusiji