Danas je 28. mart. Od početka godine prošlo je 87 dana i vrijeme je da večeras na sat ugasimo svjetlo za našu planetu.
Već 14. godina, posljednje subote u martu svjetla se širom planete isključuju kako bi se ukazalo na važnost očuvanja planete.
Ove godine, Sat za našu planetu obilježiće se drugačije, zbog pandemije korona virusa.
Foto: MumSuponatime
Umjesto masovnih okupljanja ispred građevina koje ne svijetle sat, iz Svjetske organizacije za prirodu (WWF) kažu da događaj ove godine treba da da „svjetlost i nadu ka boljem sjutra”.
Ovaj događaj treba da bude „nešto što nas upućuje da zaštitimo sebe i našu planetu u budućnosti”, kažu iz ove organizacije.
Svako može da ga obilježi tako što će ostati kod kuće i snimiti video kojim će poslati poruku čitavom svijetu.
„Isključenje svjetla je postalo simbolična akcija i vidljiv način da ljudi, države, kompanije pokažu šta misle i šta žele – a to je da moramo uraditi nešto za klimatske promjene”, kažu u Svjetskoj organizaciji za prirodu u Srbiji za BBC na srpskom.
Čovječanstvo mora da „promijeni način ophođenja prema planeti. Potrebno je preći na cirkularnu ekonomiju, na održiva rješenja koja ne zagađuju planetu, i samim tim i čovjeka”, dodaju.
Vjerovatno ste primijetili da je odlazak u kupovinu od početka ove godine drugačiji. Mnogi su počeli da nose cegere i torbe u Srbiji, pošto su besplatne tanke kese zabranjene u toj zemlji, a one za višekratnu upotrebu i papirne se naplaćuju. Najavljeno je da će zabrana plastičnih kesa uskoro biti uvedena i u Crnoj Gori.
Možda se čini malim, ali primjer zabrane upotrebe plastičnih kesa u Srbiji, zapravo je veliki korak.
Prema ranijim procjenama, dok je upotreba ovakvih kesa bila dozvoljena, na deponijama, ali i po prirodi, godišnje je završavalo čak devet miliona vrećica za jednokratnu upotrebu.
U prosjeku je ranije svako koristio godišnje od 60 do sto kesa, a za razgradnju samo jedne od njih potrebno je nekoliko stotina godina.
Odlukom o zabrani upotrebe, uštjedele su se stotine godina pred nama za razgradnju kesa, a neke buduće generacije, koje možda neće ni znati da su takve kese i postojale, biće nam zahvalne.
Tvorac plastične kese zamislio je kako bi sačuvao planetu.
Prije toga su uglavnom korišćene papirne kese, zbog čije proizvodnje su stradala brojna stabla.
Kako bi to spriječio, Sten Gustaf Tulin osmislio je plastičnu kesu koja bi se koristila nebrojano puta.
Ipak, ni papirne kese, kao ni pamučni cegeri, nisu toliko dobri za životnu sredinu, pošto je njihova proizvodnja dosta zagađuje.
Dobra alternativa mogle bi da budu biorazgradive kese.
Foto: Creatureofintention
Evropska unija je donijela odluka da se na nivou EU od 2021. zabrani upotreba jednokratne plastike poput tanjira, pribora za jelo i slamki za piće.
Dok se svijet trudi, ponekad ne baš uspješno, da smanji upotrebu plastike, plaže, mora i okeani i dalje su preplavljeni plastičnim otpadom.
Prošle godine na Filipinima je uginuo kit u čijoj utrobi je pronađeno 40 kilograma kesa.
Više sreće imala je foka koja je spasena pošto joj se vrat zaglavio u plastičnom đubretu.
Mlada siva ženka dobila je nadimak Saksija, jer je tako izgledala kada su je pronašli na plaži u britanskom okrugu Norfolk.
Ovaj sisar je 51. životinja koju su odveli na liječenje u bolnicu u Ist Vinču, zbog povreda nastalih od otpada.
Baš kao što se posljednjih dana intenzivno izvještava o virusu korona i globalnoj pandemiji s kojom se suočava svijet, vijesti su prije nekoliko mjeseci bile pune informacija o globalnom zagrijevanju.
Glavni razlog za to su klimatske promjene, a glavni krivac – čovjek.
Foto: Asep_sudarso_20
Izgorjele su tokom 2019. ogromne šume širom svijeta, od Amazonije do Australije. U njima su nestale hiljade biljnih i životinjskih vrsta.
Uprkos brojnim sporazumima za smanjenje emisija gasova staklene bašte, održavanje temperature ispod 1,5 stepeni u odnosnu na predindustrijski nivo i naporima vlada, svijet se nemilosrdno suočava s posledicama čovjekovog djelovanja.
Globalno zagrijevanje postalo je evidentno, ali se prošle godine video i tračak nade da se može, ako ne zaustaviti, makar usporiti.
U priču su se uključili i najmlađi, predvođeni djevojčicom iz Švedske Gretom Tunberg, koja je pokrenula proteste petkom širom planete.
Skupovi pod nazivom Petak za budućnost održavani su širom svijeta.
Da nije sve tako crno, pokazala je i Etiopija, u kojoj je u jednom danu oboren rekord u sadnji drveća.
Krajem jula prošle godine, u moru vijesti o klimatskim promjenama, Etiopija je saopštila da je za jedan dan posadila 350 miliona stabala.
Bilo je kasnije vijesti o tome da ipak to nije moguće uraditi u jednom danu, ali bilo kako bilo, svako posađeno stablo znači mnogo za našu planetu.
Internetom ovih dana kruži ilustracija planete Zemlje prije i poslije korona virusa. Na slici prije korone, planeta se guši u štetnim gasovima, a na slici poslije korone – planeta je srećna, procvjetala i više se ne guši.
Neki mediji pišu o tome da je zagađenje vazduha posljednjih dana smanjeno, zbog toga što značajno manje ljudi cirkuliše svijetom, a saobraćaj je gotovo zaustavljen.
Danas se obilježava sat za našu planetu, a bilo bi dobro kada bismo svakog dana malo više računa poveli o njoj.
Kompletan tekst pročitajte na sajtu BBC Srbija
Join the discussion