Na 30-tom kilometru od Kotora prema Herceg Novom, u jednoj od uvala Bokokotorskog zaliva, nalazi se Morinj – slikovito mjesto koje je nekada bilo poznato po mlinovima. U njima je uglavnom cijeđeno maslinovo ulje.
Foto: Jasna Gajević
Morinjski zaliv se proteže od Strpačkog rta do tjesnaca Verige. U ovom dijelu zaliva mjesta Strp, Lipci, Morinj i Kostanjica, zajedno sa zaseokom Svrčak, Gornji Morinj, Bakoči i selom Bunovići, koje se nalazi par kilometara iznad Morinja, pripadaju MZ Morinj.
Veliki broj izvora, rijeka i riječica koje se ulivaju u more čine da je voda u ovom dijelu zaliva veoma čista, a okolno gusto zimzeleno drveće boji je intenzivnom zelenom bojom.
Morinj okružuju i brda obrasla stablima lovora, divljeg kestena, divljeg nara, smokava, mediteranskim biljem, kao i nekim jednogodišnjim biljkama, poput žućenice, kljuke, morača, radića ili vrijeska. U ovom mjestu, zbog specifične klime, uspijevaju kamelije koje su u Boku donijeli pomorci iz Japana, potom japanske jabuke, banane i bambus.
Zanimljivo je i predanje kako je ovo staro ribarsko mjesto dobilo ime. Mirko Seferović, kapetan duge plovidbe, ispričao je za RTCG da se Morinj nekada zvao Dobro selo.
“U vrijeme kuge, koja je morila, mnogo ljudi je umrlo. Jednog pokojnika zakopali su uspravno, a iza toga kuga je prekinula. Mjesto se zatim prozvalo Morinj pošto ga je kuga morila”.
Morinjani su oduvijek bili upućeni na more. Živjelo se od pomorstva, ribarstva ili od rada u okolnim brodogradilištima. Blaga klima pogodovala je i uzgajanju maslina, povrća, vinove loze i voća. Jovan-Vanja Vojvodić prisjetio se kako je nekada brod “Barbara” prevozio radnike do brodogradilišta “Arsenal” u Tivtu.
“Kada čujem Barbaru, znao sam da mogu još pola sata da spavam. On je kretao iz Risna svako jutro i u pola 6 je bio ovdje” – ispričao je Vojvodić.
Brala se i lovorika – lovorov list. Prodavao se zelen ili suv koji je bio više plaćen.
“Uveče bi bile mobe. Žene su jedna drugoj pomagale, bez koristi. Okupile bi se, popile kafu i brale lovor. Ljudi su bili takvi, pomagali su drugima i išlo se naprijed, bez ikakve ljubomore” – prisjetio se Mirko Seferović.
Foto: Sanja Mračević
U ljetopisu morinjske škole stoji da su pomorci u 18. vijeku, poučeni iskustvima sa zapada, odlučili da osnuju školu. Ona je osnovana u decembru 1803. To je bila prva škola na narodnom jeziku. Zgradu u kojoj se škola danas nalazi Morinju je poklonio trgovac Krile Matov Milinović. Sjećanje na školu budi emocije.
Foto: Ilija Ristelić
“Mi dječaci smo išli u školu u šorcevima, goli do pasa i imali smo samo onu tablicu. To je bila više igra nego opterećenje. Ali nismo se smjeli okupati na velikom odmoru. Ako bismo, ipak, uskočili u more, učitelj bi nas išibao s prutom. Ako bi se kući požalili, dobili bi još jedanput prutom” – iskren je Seferović.
Stanovnici Morinja se sa sjetom prisjećaju trenutaka koje su zajedno provodili. Živjelo se skromno, iskreno, ljudski. Djetinjstvo se nekada odvijalo u mjestu, kažu, nisu imali mogućnost da stalno idu do Herceg Novog i Kotora. Stariji su nedjeljom išli u kafanu u centru. Odigrali bi partiju briškule i trešete, družili se. Novo doba je donijelo neke nove navike. Danas žitelji Morinja sve rjeđe svoje slobodno vrijeme provode zajedno.
Foto: Apartmani Morinj
Iako je malo mjesto, u Morinju postoji čak devet hramova, pet pravoslavnih i četiri rimokatolička. Morinjani su posebno ponosni na svoje podjednako uvažavanje obje vjere. Uskršnji i božićni običaji su potpuno isti kod vjernika u ovom mjestu.
Tokom prethodnih decenija, stanovnici Morinja bi odlazili u veće crnogorske gradove, zemlje okruženja ili u razvijene evropske zemlje i Ameriku. Međutim, ima i onih koji su odlučili da ostanu. Sa tugom gledaju u prazne kuće. Ne žele da Morinj postane ljetnje, turističko naselje.
Foto: Tanya Berestova
Morinj je najveće ribarsko naselje na zapadnoj obali kotorsko-risanskog zaliva. Okružen izuzetno lijepom prirodom, Morinj je svijet za sebe. Danas ovo mjesto krase kamene kuće, stari mlini u divnom ambijentu guste vegetacije, mali, drveni mostovi koji kao da su sišli sa slika starih majstora, izvori puni ribe, potoci po kojima plivaju divlje patke i paunovi, ali i brojna, napuštena kamena zdanja.
Foto: Apartmani Morinj
Da li je moguće da se vrati život u Morinj?
Mještani nisu optimisti. Mladost održava život i bilo koje mjesto. A mladi odlaze iz Morinja.
Pogledajte cijelu emisiju o ovom prelijepom mjestu i iskoristite praznike da ga posjetite.
Join the discussion