Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ušla je u vrlo izazovnu 2026. godinu. Kombinacija budžetskih rezova, političkih tenzija, novih infektivnih prijetnji i otvorenih rasprava o tome kako regulisati proizvode s nikotinom nameće neprijatno, ali neizbježno pitanje – hoće li SZO i dalje voditi globalno zdravlje oslanjajući se na naučne dokaze ili će ostati zarobljena u političkim i prohibicionističkim okvirima?
Nije prvi put da se organizacija suočava s ovakvom situacijom, piše Huff post koji daje i osvrt kroz istoriju odluka SZO, a prenosi Pobjeda.
HIV/AIDS: Kako su dokazi primorali SZO da promijeni kurs
Tokom prvih godina epidemije HIV/AIDS-a, SZO i druge međunarodne organizacije davale su prednost porukama apstinencije, pod uticajem kulturnih, vjerskih i političkih pritisaka. Strategije koje se danas smatraju osnovnim, poput široke upotrebe kondoma ili programa razmjene igala, godinama su umanjivane ili direktno odbacivane.
Epidemiološka stvarnost je na kraju prevagnula. Naučni dokazi pokazali su da smanjenje štete spašava živote i da ignorisanje tog pristupa ima ogroman ljudski gubitak. SZO je korigovala pristup, usvojila pragmatičniji model i presudno doprinijela usporavanju širenja virusa u mnogim regionima svijeta.
Nikotin, prohibicionizam i nauka koja se odbacuje
Taj istorijski zaokret ključan je za razumijevanje današnje rasprave o duvanu i proizvodima s nikotinom – učiti iz iskustva ili ponavljati greške?
Danas SZO ima vrlo restriktivan stav prema alternativama tradicionalnom duvanu, poput elektronskih cigareta ili proizvoda za zagrijavanje duvana. Problem nije u regulaciji, ona je potrebna, već u riziku da se zanemare naučni podaci koji ukazuju na to da svi proizvodi ne nose isti nivo štete.
Dilema je slična onoj iz HIV-a – strogo prohibicionistička strategija može biti politički komforna, ali zdravstveno neefikasna ako milione pušača udalji od manje štetnih opcija.
Pred kojim još izazovima je SZO?
Osim rasprave o nikotinu, SZO se suočava sa „savršenom olujom” strukturnih izazova.
- Finansiranje pod rizikom – ozbiljni rezovi prijete ključnim programima vakcinacije i zdravlja majki. Najavljeni izlazak Sjedinjenih Američkih Država u januaru 2026. slabi finansijsku stabilnost i upravljanje organizacijom.
- Mentalno zdravlje i nezarazne bolesti – više od milijardu ljudi živi s mentalnim poremećajima. Kardiovaskularne bolesti, rak, dijabetes i demencije i dalje su glavni uzroci smrti na globalnom nivou.
- Zarazne bolesti koje ne nestaju – i dalje traju prijetnje poput tuberkuloze, malarije i dječje paralize. Uz to, nastavljaju se pojavljivati nova žarišta COVID-19, što nameće potrebu za jačanjem nadzora i primjenom Sporazuma o pripravnosti za pandemije.
- Univerzalna zdravstvena zaštita i nejednakost – razlike u pristupu zdravstvenoj zaštiti i dalje su snažno određene prihodima, polom i teritorijom. S druge strane, ciljevi održivog razvoja još su daleko od ispunjenja.
- Klima, antibiotici i inovacije- klimatske promjene pogoršavaju respiratorne bolesti i ekstremne događaje, antimikrobna rezistencija napreduje kao tiha prijetnja, a usvajanje novih zdravstvenih tehnologija ponovo nailazi na političke tenzije.
Zbog svega ovoga, SZO se suočava s nečim većim od tehničkih problema – ulog je njen kredibilitet kao globalnog naučnog arbitra. Ako je kriza HIV/AIDS-a išta pokazala, onda je to da držanje za dogme košta života. U 2026. pitanje nije samo koje će odluke SZO donijeti, već i da li će biti sposobna da naučne dokaze stavi ispred političkog pritiska u svijetu koji je sve polarizovaniji.
Pridružite se diskusiji