Kada kažemo „putovanje” obično prvo pomislimo na bukiranje avionske karte, planiranje obilaska neke egzotične i atraktivne destinacije, otkrivanje drugih kultura i običaja u inostranstvu daleko od mjesta na kojem živimo.
Povezanost sa svakim krajem svijeta učinilo je da putovanje u strane države bude dostupnije pa smo tako prošlih godina, vikende nerijetko provodili u Milanu ili Budimpešti a godišnje odmore na Maldivima ili Zanzibaru.
Neki su putovali, neki su samo maštali i planirali… sve do pojave virusa Covid19 koji nas je za svega par dana naučio da je odlazak do prodavnice ili kancelarije takođe jedno putovanje, avantura, pa čak i poduhvat.
Bilo kako bilo, godišnji odmor i ulogu turiste svi jedva čekamo. Odgovori na pitanja kada će biti otvorene granice i kako će izgledati putovanja u doba pandemije, još uvijek ostaju nepoznanica.
Ono što sigurno znamo jeste da je otvorena mogućnost međugradskog saobraćaja, a znamo i da je našoj maloj državi priroda podarila sve što želi ljudsko oko i duša.
Idealno je vrijeme da svoj odmor u bilo kojoj stranoj državi zamijenite nezaboravnim obilaskom čudesnih kutaka koji se nalaze na svega par sati vožnje.
Da li ste znali da vas lagani hajking kroz jednu crnogosku šumu za svega sat vremena može dovesti do jezera koje su stvorili bogovi i podarili ga šumskim vilama da u njemu uživaju?
Isto to jezero ispunjava želje a kupanje u njegovoj vodi donosi sreću i blagostanje. Ako niste raspoloženi za dugu šetnju, kolima možete doći do dolina koje pružaju najviše doživljaja pitomih i surovih pejzaža na jednom mjestu. A za kraj dana uz dvogled, kafu i zalazak sunca možete posmatrati ptice u okolini najvećeg ledničkog jezera u Crnoj Gori. Ako vam već nije jasno da se radi o Prokletijama, to je znak da ovaj Nacionalni park morate dodati na svoju post-Corona bucket listu.
FOTO: Igor Stojović, Hridsko jezero
Prvi utisak je neponovljiv i teško promjenljiv. Zbog toga vam za početak, sa željom da vas Prokletije zauvijek osvoje, predstavljamo jezero pomenutih šumskih vila, „gorsko oko” koje nosi epitet najljepšeg – Hridsko jezero.
Nalazi se na 18km od Plava, na 1970mnv između Velikog i Malog Hrida. Uz put do jezera, naići ćete na nekoliko katuna pa samim tim imate mogućnost da upoznate seoski način života i uživate u ukusima tradicionalne kuhinje.
Polazna tačka za hajking turu je Bajrovića katun, odakle tragom šumskih stanovnika: medjveda, srne, divokoze, divlje svinje, vuka, lisice, jazavca, kune bjelice, tetrijeba i lještarke stižete do jezera. Već u prvim minutima šetnje, očaraće vas šuma bukve, smrče i jele, a ukoliko budete išli dovoljno visoko dočekaće vas reliktne šume molike i munike.
Samo jezero je izuzetno bogatog biodiverziteta pa je tako dom za čak 245 vrsta algi od kojih je čak 78 prvi put u Crnoj Gori registrovano upravo u ovom jezeru. Još zanimljivih stanovnika jezera dolaze iz klase vodozemaca među kojima se izdvaja planinski mrmoljak. Relativno blizu, na planini Bogićevici je jedino mjesto u Crnoj Gori na kojem možete videti crnog daždevnjaka. Na čitavoj terotoriji NP Prokletije zabilježeno je skoro 2000 biljnih vrsta što je petina ukupne flore Crne Gore, tako da je susret sa endemičnim, reliktnim i rijetkim zaštićenim vrstama zagarantovan.
Foto: katunroads.me
Doline pitomih i surovih pejzaža – Grebaje i Ropojane, idelane su destinacije za laganu šetnju ali i polazna tačka za planinare, hajkere ali i alpinističke ekspedicije. Pogled na široke pašnjake, pojas šume i visoke vrhove Karanfila učiniće da, koliko vam je bilo lako i dotupno da dođete u Grebaje, toliko će vam biti teško da odete. U zimskom periodu doline nisu dostupne ali zato vas na proljeće kada je vegetacijski period, čeka bujna vegetacija i cvjetanje u milion boja. Atraktivnih lokacija ne fali ni na putu do doline Ropojane, pa je tako obavezan obilazak Oka Skakavice i vodopada Grlja.
Za kraj dana, jezero koje se nalazi u podnožju masiva Prokletija i ne spada u granice Nacionalnog parka, ali se svakako izdvaja po svojoj ljepoti, značajem i prirodnim bogatvstom. Plavsko jezero, najveće ledničko jezero u Crnoj Gori, naročito je značajna destinacija za sve zaljubljenike u posmatranje ptica. Rijeka Ljuča donosi veliku količinu nanosa sa Prokletija i u mjestu ulivanja u jezero formira široki pojas močvarne vegetacije, sa periodično plavnim livadama.
Foto: Marija Šoškić, Plavsko jezero
Zahvaljujući autohtonim populacijama riba, kao i bogatim diverzitetom biljnih vrsta, ovo jezero privlači vodene ptice od kojih su redovne gnjezdarice patka gluvara, ćubasta plovka, baljoška, mali gnjurac i bukavac. Takođe, mogu se vidjeti i neke ugrozene i zaštićene vrste kao što je simpatična barska koka prdavac, čija se najveća populacija u Crnoj Gori gnijezdi upravo na jezeru.
Privredna nerazvijenost i slaba naseljenost zbog koje je ovaj kraj bio pošteđen industralizacije i intenzivne urbanizacije, danas je zapravo najveći potencijal područja Prokletija. Očuvan prirodni ambijent i sve izraženija čovjekova potreba za povratkom i bijegom u prirodu iz dana u dan povećavaju njihovu turističku vrijednost. Tu vrijednost prepoznali su uglavnom strani turisti, ljubitelji prirode i planinari koji su ovu planinu upoznali mnogo bolje nego oni kojima je ovo prirodno bogatstvo u neposednoj blizini. U doba pandemije kada su zatvorene granice, imate tu privilegiju da vam je ovakva destinacija na dohvat ruke. Iskoristite je!
Autor: Ksenija Medenica, Centar za zaštitu i proučavanje ptica
Blog je napisan u okviru projekta “Eco and Outdoor Tourism Actions of the Balkan Alps” koji je finansiran od strane Evropske Unije kroz Program IPA CBC Crna Gora – Kosovo i Ministarstva javne uprave.
Join the discussion
Svaka cast na opisu, zanimljivo veoma ???
Definitivno lokacija za bucketlist