Da li znate da je Boka veoma važna na svjetskoj mapi korala? Upoznajmo se sa koralima i među njima junakom iz Boke.
Glavni junak ove priče je ZLATNI KORAL (savalia savaglia).
Zlatni koral živi na relativno malom dijelu svjetskog mora – u Sredozemnom moru i u istočnom dijelu Atlanskog okeana.
U Sredozemnom moru, najviše zlatnog korala ima u Boki Kotorskoj, tačnije kod Sopota i Dražinog vrta (Opština Kotor).
Šta je osnovno što treba da znamo o koralima?
• Korali su među najstarijim živim organizama na planeti. Žive čak do 2.700 godina.
• Pripadaju grupi bezkičmenjaka, filum Cnidaria, gdje spadaju i morske sase i meduze.
• Ima ih preko 2.500 vrsta.
• Vole topla mora, a najviše ih ima duž obalnih voda Australije, u južnom dijelu Atlanskog okeana, u vodama Afrike, u Sredozemlju.
• Prije pronalaska mikroskopa, do 18. vijeka, smatralo se da su korali biljke.
• Korali su zapravo životinje, čija tijela polipi, prirastaju uz kamenu podlogu, a nekada luče i čvrsti skelet.
• Mogu živjeti pojedinačno, ili u kolonijama, kada formiraju greben.
• Korali mogu biti u obliku žbuna, lopte, pera itd.
• Žive na dubinama do 6km, ali ipak najbrojnije su one na dubini do 60m. U Boki Kotorskoj žive najčešće na dubinama od 10 do 25m.
• Korali mogu da budu bijeli, crveni, narandžasti, žuti, zeleni, plavi i ljubičasti…itd. Postoji oko 350 nijansi korala.
• Mogu da oplode sami sebe ili da se oplode međusobno.
• Korali rastu sporo – od 1mm do 10 cm godišnje.
• Kreiraju krečnjački skelet koji ih štiti. Kada jedinka ugine, skelet ostaje.
• U svijetu ima oko 800 koralnih grebena. Najveći je u Australiji – dug 2.300 km i vidi se sa Mjeseca. Greben je na listi svetskog nasleđa UNESCO-a.
• Cladocora caespitosa, kameni ili busenasti koral – jedini je koji u našem moru stvara grebene, a najveći koralni greben u Jadranskom moru se nalazi na Mljetu (Hrvatska).
Zašto su bitni korali?
Riječ koral potiče od grčke reči koralion, što znači kći mora. Dakle, korali su djeca mora. Zlatno dijete mora Boke Kotorske je ZLATNI KORAL. Na slici ispod, pogledajte kako zlatni koral izgleda.
Prije upoznavanja sa zlatnim koralom da vidimo zašto su nam korali toliko bitni.
• Kolonije korala stvaraju životne zajednice pod vodom, koje predstavljaju utočište i zaštitu mnogim biljnim i životinjskim vrstama.
• Osim biljaka i životinja, veliki broj ljudi živi u njihovoj neposrednoj blizini i ekonomski zavise od njih, jer podstiču ribarstvo i turizam.
• Predstavljaju značajan izvor turističkih prihoda, s obzirom na njihovu atraktivnost.
• Koralni grebeni predstavljaju barijeru između obale i otvorenog mora i usporavaju udar talasa o obalu.
• Važni su za kontrolu količine CO2 u vazduhu, s obzirom da preuzimaju CO2 za stvaranje krečnjačkog skeleta. Bez korala, količina CO2 bi se naglo povećala.
Korali zbog svega navedenog imaju veliki ekološki značaj i zaslužuju da o njima znamo više. Više znanja, podrazumjeva i više brige i zaštite.
Zlatni koral u Boki Kotorskoj
Zlatni koral je žbunasti koral, koji ima zlatno-žute polipe, po kojima je dobio ime, dok mu je skelet crn (pa ga negdje zovu i lažni crni koral). Raste veoma sporo, samo nekoliko milimetara godišnje. Ta činjenica dodatno povećava potrebu zaštite, s obzirom da se dugo obnavlja.
Agencija za zaštitu životne sredine je preventivno zaštitilo staništa zlatnog korala u Boki i imenovalo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore (Morsko dobro) za upravljača, koje je postavilo bove na prostoru Dražinog vrta i Sopota, u cilju sprečavanja sidrenja i uništavanja korala.
Na ovim lokacijama se nalaze vrulje – izvori slatke vode ispod mora. Predstavnici Instituta za biologiju mora su objasnili zašto zlatni korali vole baš takve lokacije:
“Vrulje su podvodni izvori slatke vode koji stvaraju specifične uslove životne sredine, prije svega smanjen salinitet i temperaturu, kao i smanjenu prozirnost morske vode i izmijenjen intenzitet sedimentacije. Ovako izmijenjeni uslovi spoljašnje sredine pogoduju razvoju zlatnog korala i u neposrednoj blizini vrulja kod Sopota i Dražinog Vrta su na neobično malim dubinama od 10-25m, dok se na drugim lokacijama u Sredozemnom moru zlatni koral nalazi uglavnom od 30-100m, pa čak i do 700m dubine. Hrani se tako što hvata plankton i druge čestice iz vode, a može i da apsorbuje rastvorene hranljive materije.”
Lokacije zlatnog korala su zbog svoje rijetkosti i značaja za ljude, kod Agencije za zaštitu životne sredine u postupku proglašenja zaštićenim područjima, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. Do okončanja postupka uveden je režim preventivne zaštite.
Ukoliko prolazite od Kotora prema Risnu i Herceg Novom, prolazeći kraj Dražinog Vrta i Sopota, uočićete bove koje štite određen dio mora i obale. To su zapravo staništa zlatnih korala.
Za zaštitu zlatnog korala, osim navedenih institucija, bitni su i ribari i svi vlasnici plovila, koji na staništima zlatnih korala ne smiju da vrše sidrenje i ribanje, a ronioci treba da budu oprezni da svojim perajama ili na drugi način ne oštete korale.
Takođe, za zlatne korale je bitan i svaki pojedinac – stanovnik Boke ili gost, koji će svojim znanjem i postupcima da utiče na zaštitu korala.
Ovaj tekst ima edukativnu svrhu i cilj da kroz znanje o koralima zajedno štitimo zlatne korale i ostale korale Boke Kotorske.
Tekst i fotografije: Staze Boke
Autor @staze.boke je istraživač koji dijeli istraživačke priče sa ljubiteljima Boke Kotorske i radoznalim osobama, koje su spremne da razotkriju mnoštvo staza širom zaliva. Kroz kratke tekstove, ima cilj da okupi ljubitelje Boke Kotorske, koji će posjetiti Boku i nastaviti istraživanje mnogih zanimljivih priča koje će biti započete na Share Montenegro portalu, kao i stranicama @staze.boke. Niz tekstova o Boki Kotorskoj pomoći će nam da zajedno razotkrijemo i upoznamo zaliv koji je prepoznat i u svijetu kao jedan od najljepših. Priče su neiscrpne, kao i sama istorija i kultura ovog kraja. Uživajte do naredne priče!
Join the discussion