Iako su društvene mreže jedan od najvažnijih alata za promociju, određene destinacije uviđaju i negativne posljedice ovog fenomena – poput prekomjernog turizma, narušavanja privatnosti ili ugrožavanja životne sredine. Zato se sve više javlja potreba da se ovaj fenomen kontroliše.
O tome piše i britanski Guardian u najnovijem članku pod nazivom “Bez influensera”.
Kao jedan od primjera autor navodi čuveni hotel du Cap – Eden – Roc u Antibu (Francuska), prepoznatljiv po glamuroznoj klijenteli i kultnom infinity bazenu na Azurnoj obali, potpuno je zabranio sva snimanja bez prethodne dozvole.
The Guardian otkriva da je ovaj radikalan potez izazvan bizarnim ponašanjem posjetilaca: ljudi bi rezervisali sto za ručak, a sa sobom donijeli kofere pune garderobe i nakita. Umjesto da uživaju u hrani, vrijeme bi provodili presvlačeći se u toaletima i organizujući višesatna snimanja i fotografisanja za društvene mreže kako bi kreirali iluziju luksuznog boravka.
Sličan stav dijeli i Ana Fedou, direktorka marketinga hotelske grupe Beaumier. Ona ističe da, iako povremeno sarađuju sa kreatorima sadržaja, primarna svrha ovog hotela mora ostati netaknuta.
“Mi se bavimo ugostiteljstvom, a ne vođenjem foto-studija. Ljudi dolaze iz svih krajeva svijeta da bi osjetili atmosferu, osjećaj prostora i energiju koja čini ovaj hotel jedinstvenim. Naša je odgovornost da to zaštitimo” – kazala je Fedou za Guardian.
Tu je još niz primjera da je ugostiteljima i lokalnim zajednicama ponestalo strpljenja.
U Japanu, gradiću Dudžikavagučiko, vlasti su morale da postave veliku crnu mrežu ispred jedne prodavnice kako bi fizički blokirali pogled i spriječile horde turista da uhvate kadar sa planinom Fudži u pozadini.
Gradić Pomfret u američkoj državi Vermont potpuno je zabranio influenserima fotografisanje ispred lokalnih farmi i jesenjeg pejzaža jer su blokirali lokalne puteve i ometali mještane.
Čak je i jedna popularna seoska prodavnica u Češiru (Velika Britanija) uvela zabranu fotografisanja i snimanja u špicu – između 10 i 16h.
Aleks Goat, osnivačica agencije za omladinsku kulturu, objašnjava za Guardian da ova nova pravila u turizmu zapravo prate širi društveni trend – povratak uživanja u trenutku. Ona to upoređuje sa muzičkim klubovima koji su počeli gostima da lijepe stikere preko kamera na telefonima.
“Poruka glasi: Ovdje sam da uživam u prostoru, a ne da bi nešto dokumentovao i pokazao” – kaže ona.
Sa ovim se složila i influenserka Nikol Okran, koja se nada da će ova pravila donijeti prijeko potrebnu ravnotežu.
Društvene mreže danas koristi preko 5,4 milijarde ljudi, što dodatno objašnjava zašto su anti – influenserske mjere postale neophodne, zaključuje autorka članka, Lauren Cochrane.
Šta mislite – da li su neke od ovih mjera potrebne i Crnoj Gori?
Fotografisanje starih gradova narušava privatnost lokalnog stanovništva. Peraštani će vam, takođe, često reći da nije rijetkost da im turisti ulaze u dvorišta kako bi se fotografisali. Put kotorskim kanicama iz Kotora do Njeguša većim dijelom sezone bio je zablokiran, što se regulisalo posebnim režimom saobraćaja. U nekim lokalima na Njegušima održavale su se viralne žurke i koncerti, čime su se kršili ekološki propisi zbog prekomjerne buke. Nakon reakcije građanskih aktivista, nadležne institucije zabranile su ovaj vid zabave na području NP Lovćen.
Cilj ovih mjera nije potpuna zabrana influensera, već smanjenje negativnih posljedica njihovog djelovanja i podsticanje odgovonog, održivog turizma. Važno je pronaći ravnotežu između promocije turističkih destinacija i azštite prirodnih, kulturnih i društvenih vrijednosti.
Ilustracije: Pixabay
Pridružite se diskusiji