Plemići uprkos prezimenu: Bokeljska porodica Beskuća

Kotor je grad muzej na otvorenom. Šetnjom ulicama Starog grada lako se možete vratiti u neka davna vremena, kada je tuda prolazilo bokeško plemstvo, kontese, pučani, providuri, vlastela, baroni….

Ukoliko imate malo mašte, pred očima će vam prolaziti slike djece iz uglednih plemićkih porodica koja idu u školu koja je ovdje postojala još u 14. vijeku, pjesnika, pisaca, kipara, slikara ili majstora kotorske zlatarske škole.

U Trstu, Veneciji ili Padovi osjećali su se kao kod kuće. Kulturno i ekonomski su bili daleko iznad ostalih crnogorskih gradova, stvorivši svijet za sebe-Boku, a tako je na neki način ostalo i danas.

Pomalo im zavidimo na tom plemićkom šarmu koji je ostavio tragove i pomalo su oni svjesni toga 🙂

Porodica Beskuća

Grbovi i natpisi u kamenu na palatama uglednih porodica svjedoče o zlatnim godinama kotorskog kulturnog i ekonomskog života. Kameni zidovi palata čuvaju porodične priče otmenih porodica. Njihove sudbine i putevi inspirišu mještane i zanimaju turiste, a mi se ovog puta osvrćemo na porodicu Beskuća, pored čije impozantne palate ste sigurno prošli.

Foto: Montenegro Prospects

Porodica interesantnog prezimena doselila se u Prčanj iz Str­pa oko 1660. Bili su siromašni o čemu svjedoči zloslutno prezime koje ih je pomalo i frustriralo. Kotorsko plemstvo, pod vlašću Venecije, šepurilo se Bokom.

Sto godina nakon iskrcavanja u kotorsku luku, porodica stiče dugo željenu plemićku titulu, naglo se obogativši kroz pomorsku trgovinu. U ar­hi­vi­ma je sa­ču­va­na pri­ča da je  ti­tu­la „kon­te” proslavljena ba­ca­njem du­ka­ta sa pro­zo­ra na ce­stu.

Tako 1776. grade svoj novi dom u Kotoru, u ulici koja od Trga od oružja vodi ka Trgu od brašna, na mjestu starijih objekata koji su tu postojali. Pretpostavlja se da je jedan od tih objekata bila i kuća znamenite porodice Bizanti, sa koje je prenesen gotički portal, najznačajniji elemenat na palati, pravo remek-djelo cvjetne gotike na čitavoj istočno-jadranskoj obali.

Palata ima 443 kvadrata u osnovi, sa dvorištem od 113 kvadrata. Tadašnje bokeljske kuće su podrazumijevale da se u prizemlju nikada se nije stanovalo, već se tu nalazila konoba, prostorija za čuvanje brodske opreme, ribarskog alata, vina, ulja i druge robe.

Postoji notarski zapis iz 1794. u kojoj Nikola Foretić iz Korčule izjavljuje da je od konta Joza Beskuće dobio novac za materijal koji mu je isporučen za izgradnju kuće preko puta palače ,,plemenite gospode konta braće Bizanti“.

Dakle, palatu Beskuća u Kotoru, svedenu i jednostavnu, napravio je mletački konte, Jozo Beskuća, unuk seljaka iz Strpa. Bio je oženjen Marijom, ćerkom Petra Spadone iz Prčnja.

Foto: Montenegro Prospects

U palati se odvijao vrlo živ i raskošan društveni život u vidu zabava i gala večera za zapovjednike brodova raznih zemalja i ,,internacionalnu gospodu“. Konte Beskuća jedno vrijeme je bio kapetan austrijskoga Lloyda.

Podsjećanja i povezivanja radi, palata je sagrađena tri godine nakon smrti tadašnjeg gospodara Crne Gore, Šćepana Malog.

Palata u Kotoru nije bila jedina kuća koju je ovaj vješti trgovac napravio za života.

Prčanj, foto: TO Kotor

U Prčnju, ispod Bogorodičnog hrama je sebi napravio ljetnjikovac. Barokna palata u Prčnju je jed­na je od ri­jet­kih ko­ja je sa­ču­va­la di­rek­tan i auten­ti­čan kon­takt sa mo­rem. Ima pri­ze­mlje, dva spra­ta i bel­ve­der (vi­di­ko­vac).

Mještani je zovu i vila “Njegoš” jer je u njoj 1844. ljetovao vla­di­ka Pe­tar II Pe­tro­vić Nje­goš, o če­mu iz­nad ula­znih vra­ta s pri­o­bal­nog pu­ta svje­do­či i ta­bla is­kle­sa­na u ka­me­nu. Palatu su posjećivale i austrijske nadvojvode. Kada je 1878. u Boki boravila međunarodna fota, koja je osiguravala da Turska ustupi Bar i Ulcinj Crnoj Gori, braća Beskuća su u palati priređivali komadantima lađa raznih narodnosti gala-večere, igre i noćne zabave.

Foto: Ex.po Aus

Isfrustriranost prezimenom je trajala, pa je cilj konte Beskuća bio da ima 100 kuća kako bi promijenio prezime u Stokuća. Stekao je imanja i kuće širom Italije i Boke ali nažalost, “samo” njih 99. Nedostajala mu je jedna kako bi ispunio svoj san.

Porodica se ugasila početkom 19. vijeka, a palata je postala vlasništvo opštine Kotor. Tadašnja austrijska vlast je u njoj smjestila kotorski Sreski sud, u čijem su se arhivu čuvale knjige kotorskih notara od 14. do 18. vijeka, jedna od najdragocjenijih zbirki Istorijskog arhiva u Kotoru.

Palate Boke Kotorske, Radio Tivat