Ako se nekada u nekoj posebnoj prilici nađete u poziciji domaćina koji ugošćava Dobroćanku ili Dobroćanina, ona ili on vam za kolače koje ste dugo spremali kažu: “Bomboni su vam izvrsni”. Nemojte se zbuniti ili ne daj Bože naljutiti! Jedno treba da znate: Kada tako nešto čujete od Dobroćanke na račun svojih kolača čujete, znajte da je to najveći kompliment!
Foto: Flickr
Pričama iz Dobrote nikada kraja. Ljudi, običaji i vrijeme uradili su da tako bude. Priče su to o događajima, sretnim i manje sretnim vremenima u kojima su se ljudi borili, stvarali i voljeli. Mijenjala su se godišnja doba, mijenjao se (ili bolje reći obogaćivao) izgled ovog primorskog mjesta. Godine i vjekovi su prolazili, Dobroćani ih ispraćali i dočekivali, a sa sobom uvijek nosili i čuvali svoje običaje.
Foto: Flickr
Priča nas vodi u kuću Radovića u Dobroti kod naše profesorice, koja čuva ali ne ljubomorno daleko od drugih, prošlost našega kraja. Čuva gospođa Nada i običaje i navike i ricete. I trudi se da se sva ta bogatstva ne zaborave već bolje upoznaju.
Dobrota je naselje dobrih ljudi, kao takve ih je upoznala davne 1950. Kao dijete živjela je pored stare dobrotske kuće Dabinovića i imala zadovoljstvo da uđe u nju i mnogo toga nauči. Između ostalog, naučila je i tajnu o Dobrotskoj torti. Gospođe Anka i Smilja Dabinović vrlo rado su joj pružile nauk, zvale je da ih posmatra dok rade i to ne jedanput već dva, tri, koliko je potrebno da se i sama odluči na pravljenje torte.
Foto: Way to Monte
Za Dobrotsku tortu kažu da je to Carska torta. Prije svega, način pripreme je dug i pomalo komplikovan, sadržaj prebogat, a izgled onaj pravi carski: kruna sa draguljima. Za ovu priliku odlučili smo da zaboravimo onu staru bokeljsku: Ricetu nikome ne daj! Daćemo je! To znači nastaviti čuvati tradiciju ovoga kraja, tradiciju Dobrote.
Za pripremu Dobrotske torte morate u ovim brzim vremenima izdvojiti puna tri sata.
Za početak tu su menduli, 500 g koje treba u vreloj vodi opariti, oljuštiti i prosušiti. Nekada se to u zimskom periodu radilo na buri, ljeti na suncu, a sada može i u šporetu uz obavezno čuvanje da ne zagore jer time bi se izgubio i miris i ukus mendula. Za ovo ukusno i bogato voće treba vremena. Nakon sušenja, moramo ih samljeti te od njih napraviti marcipan i to na sljedeći način: Promješati već pripremljene mendule, 500g cukra, 8 bjelanaca, 2 ćikarice maraskina, 1 ožica izgratanoga keksa i gratana kora od limuna.
Za pripremu tjesta treba imati volje i ljubavi jer bez tih sastojaka nijedno, pa ni tjesto za Dobrotsku tortu neće vam uspjeti.
Za ovu deliciju treba umjesiti 400g brašna, 200g maslaca (nekada se koristila mast, sada maslac ili margarin) zatim cukra 200g i 8 žumanaca.
Dobro sjedinjenim tjestom popunjava se kalup, radi se kruna, marcipan ulije u kalup i nakon toga pravimo gradeladu kojom pokrivamo marcipan i ujedno ukrašavamo našu tortu. Pred vama je puna ura pečenja tankom kartom pokrivene torte u šporetu uz obavezno nadgledanje i okretanje. Torta će dobiti dukat boju, a vi je nakon pečenja posuti cukrom koji će joj dati sjaj.
Posebnu draž ovoj našoj slatkoj priči daje i to što je u Dobroti nedavno pronađen i originalni sač u kojem se nekada davno pripremala Dobrotska torta. Uz ricetu, profesorica Nada je pokazala upravo taj sač i objasnila kako se on koristio. Sač, star dva vijeka, ima svoj osnovni dio i unutra dodatak na koji se stavljala torta, a pod njom žar. Sač bi se potom stavio na starinski šporet napravljen od opeka sa gvozdenom pločom na vrhu koja je morala imati uvijek istu temperaturu.
To je bio jako težak način pripreme što je svakako otežavalo domaćicama, te su se one ne baš tako često odlučivale na pravljenje baš ovog kolača. Samim tim što su ga rijetko pravile, on je i dobijao na vrijedniosti. U Dobrotskim kućama ova poslastica se mogla konzumirati samo u važnim prilikama.
Za tako nešto torta se posebno ukrašavala: na gvantjeri, okružena zelenim vijecem od šparoge, a male ružice po njoj. Bila su to lijepa vremena, a tako pripremljena torta bila je jako vrijedan poklon mladencima. Sada, kada već imate ovaj recept i napravite tortu, možda ćete poželjeti da je ukrasite upravo ovako, kao nekada.
Foto: Total Montenegro news
Nekada je Dobrota imala svoje lijepe đardine pune nekog lijepog cvijeća. Sve je manje đardina , a cvijeće—ima ga, ali nije to ono isto cvijeće, ono koje su Dobroćanke koristile da ukrase tortu, uljepšaju frizuru ili možda naprave Rožulin. Pitate se što je to? Rožulin, liker od latica ruža-dobrotskih, liker koji se pio uz Dobrotsku tortu.
Nisu Dobroćani pili samo liker. Tu je i šampanjac kojeg je bilo u bogatim pomorskim kućama. Pomorci su sa svojih dugih vijada donosili pune bajule šampanjca i mendula koji su se čuvali za posebne prilike, a posebna prilika je bila upravo ona, njeno visočanstvo carska, dobrotska torta.
P.S. Kada dođete u Boku, u Dobrotu sjetite se ove priče. Potražite mjesto, restoran ili možda kuću u kojoj se priprema ova torta i probajte je. Svaki vaš sljedeći boravak kod nas mirisaće na mendule i šampanj.
Dolores Fabianti
Fotografije torte: Kuvajza.me
Na stranici Kuvajza.me nađite pojednostavljen recept za Dobrotsku tortu i još mnogo slatkih priča. I da, menduli su bademi 🙂
Join the discussion