Kada je krajem 2019. jedna od najpoznatijih “trendspoterki” u svijetu i viša potpredsjednica globalnih komunikacija za kompaniju Filip Moris Merijen Salcman najavila da će u 2020. “haos postati novo normalno” nije baš mislila na pandemiju koronavirusa koja je doslovno od cijele planete napravila haos.
Sada, godinu kasnije, svi izgleda imamo jednu želju – neka nam 2021. bude najdosadnija godina ikada!
I svi sa nestrpljenjem čekamo da vidimo šta će sljedeće da nam se dogodi?
Merijen Salcman predstavila je 11 viđenja koja će naredne godini biti u našem fokusu i postati “naša nova realnost”. Kako je ubrzana digitalizacija i prelazak na virtuelni život uticala na sve nas i zašto ćemo u narednoj godini sa globalnog preći na lokalno razmišljanje? Šta ćemo učiniti da nas nijedna vrsta globalnog problema poput pandemije ne poremeti iz korijena i je li moguće da se pomirimo sa neizvješnošću u kojoj samo treba “dobro da plivamo”?
Zumirani i odzumirani – novi fokus
U 2021. možemo očekivati da će nam fokus više biti na lokalnim problemima i događajima.
“Znamo da postoje mnoge stvari koje moramo popraviti u svijetu. Ova godina i pandemija COVID-19 nas je suočila sa činjenicom da većina svjetske populacije nema osnovnu zdravstvenu zaštitu. To i mnogih drugih globalnih problema navela nas je da dublje razmislimo šta želimo od svojih života i od svijeta. Zato ćemo fokus staviti na porodicu i kreiranje okruženja koji je dobar za nas. Zapravo, živjećemo hiper lokalnim životom”, smatra Salcman.
Vrijeme i posao
Godina koja je na izmaku dovela nas je do grupnog sociološkog restarovanja i preispitivanja. Salcman vjeruje da će se u 2021. više govoriti o promjeni radnih navika.
“Vrijeme je da razmislimo od 24/7 radnoj nedjelji u kojoj bi individualci mogli da programiraju svoj sopstveni raspored. Da li bi trebalo napraviti tranziciju na četvorodnevnu radnu nedjelju?”, pita se Salcman i ujedno nagovještava novi trend.
Vraćamo se na “mi“?
Pandemija je nas navikla na novu normalnost, a to je da smo zajedno razdvojeni.
“Svima nam je fokus na konektovanju i povezivanju između sebe. Pitanje je hoće li nas činjenica da smo se uželjeli jedni drugih dodatno zbližiti ili od nas napraviti neprijateljska plemena. Ako mene pitate, obje opcije su otvorene”, poručila je Salcman.
Stvarno postaje nestvarno, nestvarno postaje stvarno
U 2021. je moguće da se desiti ono što se u 2020. sticajem okolnosti počelo odvijati – spajanje poslovnog i privatnog svijeta.
“U eri ”deep fakes”-a, privlačiće nas duboka autentičnost dok nastavljamo da selimo i uklapamo naše živote u virtuelni svijet. U svemu tome, vjerujem da možemo očekivati povratak značaja vrijednosti poput integriteta i samodovoljnosti”, najavljuje Salcman.
Dan dronova i droida
Tokom COVID-19 dana veliki broj ljudi je pokazao da ima slabu tačku koja je izražena kako na poslu tako i u životu.
”Jedna od tih slabih tačaka je automatizacija posla. Vjerujem da će 2021. pokrenuti nezaustavljivo ubrzanje automatizacije”, smatra Salcman.
Ostati spreman za bitku
Trend u ponašanju ljudi u posljednjih nekoliko godina je da izgrade takozvani ”bunker” mentalitet kako bi bili spremni za najgore scenarije poput smaka svijeta ili bilo kakve druge vrste ekstremnih događaja.
”U 2021. ljudi će se fokusirati da se dobre pripreme za sve što se sprema u budućnosti, kako u fizičkom, tako i u mentalnom i finansijskom smislu. Posebno će biti zanimljivo to što ćemo pokušati da se više oslanjamo sami na sebe”, najavljuje Salcman.
Šta je od esencijalne važnosti?
Maslovljeva hijerarhija ljudskih potreba je teorija iz psihologije koju je stvorio američki psiholog Abraham Maslov, koja ističe da se ljudske potrebe mogu razvrstati u grupe, i da postoji jasna hijerarhija između tih grupa potreba. Niži nivoi potreba se moraju zadovoljiti prije nego što se aktiviraju potrebe viših nivoa.
U narednoj godini ćemo, najavljuje Salcman, svjedočiti pretumbavanju ove hijerarhije potreba jer ljudi preispituju šta je zapravo esencijalno.
”To nas dovodi do pitanja da li su očekivanja od zdravstvene zaštite veća nego ikad? Naše kolektivno iskustvo u 2020. je smanjilo ljudsku toleranciju na nepravdu. Tražićemo povećanu podršku za dijeljenje resursa i poštenije liječenje onih najugroženijih”, uvjerena je Salcman.
Da li nas je internet spasio?
Pandemija COVID-19 pokazala nam je kroz telemedicinu, online obrazovanje, telefonsko preslišavanje slučajeva Američkog vrhovnog suda, da se samo mali dio naših života ne može preseliti u virtuelni svijet.
”U svemu tome zapitaćemo se koliko gubimo mudrosti i ekspertskog znanja kada sve zadatke prepustimo aplikacijama u virtuelnom svijetu”, smatra Salcman.
Promjena funkcionisanja korporacija
Pandemija koronavirusa je pokazala ko je za šta odgovoran i kakva su očekivanja Vlada i NVO organizacija ka velikim biznisima.
”U narednoj godini vidjećemo sve više privatno-javnih partnerstava i možemo očekivati da mnogo više mega korporacija pokaže dodatnu odgovornost i brigu. To je ujedno i zastrašujuće jer se stvara prostor da već prebogati ljudi koji mogu kupiti svijet steknu još veću moć”, zabrinuto konstatuje Salcman.
Preispitivanje mjesta boravka
Prije lock down-a nismo se opterećivali zagađenjem vazduha, ekologijom, troškovima života. Više smo se fokusirali na prednosti života u vidu dobrog posla, obrazovanja, šopinga, izlazaka.
”Sve te prednosti pale su u drugi plan nakon zatvaranja. U digitalnoj eri radnici na daljinu će se okretati mjestima za život sa manje posljedica. Potražnja za manjim gradovima i prigradskim i ruralnim mjestima će buknuti. Zbog čega bismo radili u malom zgučenom stanu, kada se možemo preseliti negdje gdje imamo više prostora, zelenila i ostalih benefita koje nemamo u gradu. Ipak, gradove ne treba tek tako i lako otpisati. Gradovi će tražiti način da naprave životne prostore sa više mjesta za zelenilo i da ponude pristupačnije kuće za zdraviji život”, smatra Salcman.
Pomirimo se sa neizvjesnošću
Hoćemo li istrijebiti ovaj virus? Kada će se život vratiti u normalu? Hoćemo se li izvući iz pandemije i zaustaviti sve što donose klimatske promjene?
”Život je uvijek bio neizvjestan, ali bilo koji osjećaj kontrole koji smo možda imali je duboko uzdrman u 2020. Očekujem da ljudi aktivno traže načine da se obezbijede od rizika. To će uraditi kroz pojednostavljivanje načina života ili će se okrenuti masovnoj štednji. Neki će možda obezbijediti kompletnu kuću sa bekap generatorima i sigurnosnim kamerama, dok će se neki umjesto atraktivnih odlučiti za sigurnije investicije u automobile. Mnogi su izgubili dosta u svakodnevnom životu zbog pandemije i svi će uraditi sve da se to zaustavi”, zaključila je Salcman.
Join the discussion