Nepristupačne planine, oštri vrhovi i vrela balkanska krv oduvijek su budili maštu. Tako ćete na više mjesta u Crnoj Gori čuti tužnu priču o svatovima koji su, preko planinskih prevoja, išli po mladu. Šta se zapravo desilo?
Foto: Radonja Srdanović
Jednog jesenjeg dana, preko ćudljive crnogorske planine, krenuli su svatovi sa mladom. Na tom putu ih je zadesilo nevrjeme sa kišom, snijegom i sjevernim vjetrom. Odjeća na njima se potpuno smrzla, a usled guste magle, praćene mećavom, izgubili su i orjentaciju.
Zbijeni jedan uz drugog, doživjeli su “bijelu smrt”. Tu su i sahranjeni, o čemu svjedoči više desetina grobova, a onaj koji se posebno izdvaja i vidi na ovoj fotografiji, od davnina se zove Đevojački ili Đevič kamen.
Foto: Mićo Baltić
Po ovoj legendi, momak je bio iz Pljevalja, a djevojka iz Drobnjaka.
Svatovsko groblje postoji i na malom prevoju na trećem grebenu planine Bjelasice. Tu je i staza do Šiškog jezera, Ševarine i doline Suvodola. Mjesto je poznato kao veoma vjetrovito, te je svatove zadesila ista sudbina.
Žabljak, foto: Lazar Pejović. CaffeMontenegro
Svatovsko groblje naći ćete i na jednoj od najljepših visoravni u sastavu Ljevorijerčko-kraljskog Koma – Margariti, tačno iza katuništa Kovačevića. Prema legendi, ovdje su dvije grupe svatova pobile zbog ranijih razmirica, ne htjevši jedni drugima “da pušte put”. Njihove nevjeste, Mara i Todorica, skočile su niz vrleti Margarite, sa stijene koja danas nosi naziv- Marina i Todorina stijena.
Takođe, na planini iznad Gusinja – Vezirovoj bradi, nalazi se mjesto koje narod naziva “svatovsko mezarje/groblje”.
Svatovsko groblje na Prokletijama, foto: CZP Prokletije
Koban je bio susret svatova i na kršnoj visoravni Morine u Hercegovini, kod Nevesinja. Stadoše jedni drugima na put i niko nije htio da popusti. Inat donese golemu nesreću i svi pogubiše glave u krvavom boju.
Svatovsko groblje u Hercegovini, foto: Plemenito.com
Ako bi mlada bila obećana drugom, porodice su se sukobile te se njihovi grobovi danas nalaze na mjestima širom Balkana: U Crnoj Gori, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini …. Nije li to malo čudno?
Stećci
Riječ je o vrijednim arheološkim nalazištima koja predstavljaju nepokretnu baštinu naroda koji žive na prostoru nekadašnje Jugoslavije – stećcima. Stećci su srednjevjekovni nadgrobni spomenici koji postoje samo na pomenutom području, pa su baš tako- zajednički i upisane na svjetsku listu zaštićene kulturne baštine.
Misteriozni kameni spomenici su nastajali između XI i XV vijeka, a u njima su se sahranjivali naši daleki preci.
Često ćete čuti i naziv “grčki grobovi” iako na većini prostora Grka nije ni bilo. Narod nije imao objašnjenje otkud neobični grobovi pa su tako nastajale legende – uglavnom o svatovima koji su se smrzli ili pobili, pa otuda njihovi spomenici. Ove priče su toliko stare da većina i sada u njih vjeruje.
Naslovna fotografija: Vasilije Pejović
Join the discussion