Često osjetimo da nešto nije u redu kada engleske riječi uplove u naš jezik. Želimo da ih izbacimo i sačuvamo autentičnost našeg jezika. Da li ste se zapitali zašto želimo da sačuvamo romanizme, pa i turcizme koji se pojavljuju u našem jeziku?
Zato što su oni dio naše istorije, zato što je Mletačka vladala djelovima Boke skoro 400 godina i Turci 205 godina. Ti periodi istorije, kakvi god da su, dio su nas, i iz njih smo izgradili neke svoje odlike i doživjeli mnogobrojna iskustva.
Iz turskog i mletačkog perioda, ostale su mnoge zaostavštine. Među njima su i riječi, koje su u svakodnevnom govoru prisutne, doduše, sve manje i manje. Često su prisutne i nesvjesno, ne znajući da su proistekle iz bokeljske „šarene“ istorije, ispunjene raznim narodima osvajačima, koji su željeli Boku samo za sebe.
Osvajači su donosili svoje odlike u naš kraj, a mi smo ih živjeći sa njima, svakodnevno prisvajali i iznjedrili nove izraze koji su se odomaćili sve do danas.
Prošlo je već više od 220 godina od kada smo se oslobodili Mletačke vlasti. Bokeljske riječi se sve rjeđe upotrebljavaju, ali nismo ih zaboravili. Povremeno se pojavljuju među riječima starijih Bokelja.
Ne treba ih zaboraviti, treba da znamo da su postojale i da postoje, da imamo mjesto gdje možemo da provjerimo njihovo značenje, a to su pojedini rječnici bokeljskih izraza, kao i online adrese na kojima ljubitelji Boke prikupljaju stare bokeljske riječi na jednom mjestu.
Dragocjena riznica bokeljskih riječi je Facebook grupa „Bokeški izrazi“ čiji administratori i članovi zaslužuju pohvalu. Zapratite ih, ukoliko do sada niste.
Mile Kordić u knjizi „Nemanjino nasljeđe“ ističe koliko je jezik bitan za narod i koliko je važno da se sačuva svoje i ne prihvatiti tuđe.
„Zemlje i države se ne osvajaju samo mačevima, nego i jezicima. Znaj da te je neprijatelj onoliko osvojio i pokorio koliko ti je reči potro i svojih poturio. Narod koji izgubi svoje reči prestaje biti narod.“
Bili smo u opasnosti da nas osvoje tokom istorije. Vladajući više vjekova nad nama, strani narodi su prodirali i u sferu našeg jezika. Ti nemali periodi strane vlasti iznjedrili su nove lokalne izraze.
Danas ih čujemo kod starijih Bokelja, ali i vidimo svuda oko nas u Boki. Mnogi restorani, kafići, prodavnice i druge ustanove, inspiraciju za naziv svog objekta pronašli su baš u bokeljskim riječima.
Danas imamo restoran „Che Nova“ u Dobroti, Konobu „Pirun i ožica“ ili „Bonaca“ u Kotoru, kao i „Žveljanik“ u Starom gradu, prodavnicu „Laterna“ u Herceg Novom u Njivicama, brzu hranu „Školijera“ u Budvi, konobu „Furešti“ u Donjem Stolivu, kao i brojne druge objekte.
Obratite samo pažnju kada prolazite kroz bilo koji kraj Boke i iznenadićete se u kojoj mjeri su bokeljske riječi prisutne. ?
O autoru i pričama iz Boke
Autor @staze.boke je istraživač koji dijeli istraživačke priče sa ljubiteljima Boke Kotorske i radoznalim osobama, koje su spremne da razotkriju mnoštvo staza širom zaliva. Kroz kratke tekstove, ima cilj da okupi ljubitelje Boke Kotorske, koji će posjetiti Boku i nastaviti istraživanje mnogih zanimljivih priča koje će biti započete na Share Montenegro portalu, kao i stranicama @staze.boke. Niz tekstova o Boki Kotorskoj, pomoći će nam da zajedno razotkrijemo i upoznamo zaliv koji je prepoznat i u svijetu kao jedan od najljepših. Priče su neiscrpne kao i sama istorija i kultura ovog kraja. Uživajte do naredne priče ?
Naslovna fotografija: Hotel Libertas Prčanj
Join the discussion