Nedavno je barsku, ali i crnogorsku javnost prijatno iznenadila vijest o Strategiji razvoja turizma koja će ovaj lučki grad pozicionirati na turističkoj mapi i učiniti njegovu ponudu autentičnom, prepoznatljivom i konkurentnom.
Ovaj važan posao povjeren je Institutu za turizam Zagreb, specijalizovanom za istraživanje i konsalting u ovoj oblasti.
Riječ je o renomiranoj instituciji koja je, tokom svoje 61-godišnje istorije, radila na brojnim projektima hrvatskog i jugoslovenskog turizma, što je prisutnima na prezentaciji u Baru, čini se, na startu ulilo povjerenje.
Pred punom salom hotela “Princess”, direktor Instituta, Dr. sc. Damir Krešić i rukovodioc projekta Strategija razvoja turizma Opštine Bar 2021-2026 god., Dr. sc. Ivo Kunst, detaljno su objasnili cilj i metodologiju Strategije, ali i pozvali zainteresovane da aktivno učestvuju u njenoj izradi.
Barsko zaleđe – zaboravljeni biser
Transparentnost ovog projekta ohrabrila prisutne da, odmah nakon prezentacije, postave zanimljiva pitanja i ukažu na probleme koji usporavaju turistički razvoj Bara.
A probleme su uvidjeli i Krešić i Kunst, nakon dvodnevne posjete. U razgovoru za portal #ShareMontenegro ističu da ih zabrinjava ono što su vidjeli u priobalju, a riječ je o gustoj i nepravilnoj izgradnji.
“Izgradnja apartmanskih jedinica, a u određenoj mjeri se to odnosi i na noviju hotelsku gradnju, prijeti da ‘pojede’ svaki raspoloživi komadić obale, pri čemu se zelenilo uništava, a ne vodi dovoljno računa ni o estetici izgradnje, niti o potrebi osiguravanja kakve-takve saobraćajne dostupnosti – prilazne ceste, parking prostor… Kapaciteti komunalne infrastrukture će uskoro, ako to već nije slučaj, biti u fazi prenapregnutosti i doći će do pucanja po šavovima. Takvo stanje treba pokušati ako ne zaustaviti, onda barem bitno usporiti“ – kažu oni.
Važno je da razvoj turizma bude kontrolisan i kvalitetan, ističu Krešić i Kunst, skrećući pažnju na nedovoljno iskorišćen potencijal barskog zaleđa, posebno predjela prema Skadarskom jezeru. U nadolazećem periodu, kažu oni, upravo tu bi trebalo staviti naglasak, vodeći računa o prostoru, reljefu, infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijsko-upravljačkim specifičnostima.
Crna Gora treba da gradi imidž na divljoj ljepoti Durmitora, Lovćena, Skadarskog jezera…
Nisu samo Barani zaboravili da pokažu turistima planine i jezera. Ovaj problem prisutan je na nivou Crne Gore koju stručnjaci Instituta za turizam redovno posjećuju, a nije zaobišao ni Hrvatsku.
Skadarsko jezero, foto: Rale Pavićević
“Slično kao i u Hrvatskoj, riječ je o turističkom razvoju koji se gotovo u cijelosti odvija na prostoru priobalja, dok je najveći dio unutrašnjosti Crne Gore, neovisno o ogromnim razvojnim mogućnostima, još uvijek u relativno niskoj fazi turističkog razvoja. U svakom slučaju, ovako ad hoc, mišljenja smo da se imidž Crne Gore i njenog turizma treba graditi na ‘divljoj ljepoti’ Durmitora i Lovćena, a u određenoj mjeri i Skadarskog jezera. Današnji turisti izbjegavaju provoditi odmor ležeći na plaži, u gužvi i na vrućini, već žele pobjeći u ekološki očuvano prirodno okruženje, upoznati lokalne običaje, baviti se fizičkim aktivnostima i tome slično” – ističu stručnjaci sa Instituta za turizam.
Gusta i nepravilna izgradnja uništava autentičnost malih mjesta na moru
Kritični su i prema hrvatskom turizmu, iako je, kažu, napravljen ozbiljan pomak u odnosu na stanje prije tridesetak godina.
“U Hrvatskoj je unaprijeđena ukupno raspoloživa hotelska ponuda, a osim sunca i mora, razvijeni su i dodatni proizvodi, izgrađene saobraćajnice i razvijena turistička infrastruktura za potrebe novih potrošačkih segmenata. Ipak, Hrvatska svoje potencijale za razvoj turizma, po našem shvatanju, ne koristi dovoljno dobro. Osim izuzetne koncentracije turističke izgradnje u priobalju i nedovoljne pažnje koja se posvećuje razvoju turizma na kontinentu, temeljni razlog za takvu ocjenu leži u činjenici da se priobalni prostor nekontrolisano troši, ponajviše za izgradnju apartmanskih jedinica u porodičnom vlasništvu” – navode Dr. sc. Damir Krešić i Dr. sc. Ivo Kunst ističući da ovaj problem, prisutan i na crnogorskoj obali, osim što uništava ljepotu, ambijentalnost i autentičnost malih mjesta, stvara ogroman pritisak na komunalnu infrastrukturu.
Bar, foto: Danilo Dado Pavlović
Kada dođe do prenaprezanja infrastrukture, to će se negativno odraziti na imidž ne samo tog turističkog mjesta, već i imidž Hrvatske, upozoravaju sa Instituta.
“Drugim riječima, bilo bi potrebno osigurati znatno veći nadzor nad razvojem u budućnosti, za šta danas ne postoje dovoljne mogućnosti u zakonima. To tim prije jer je za to potrebna saradnja većeg broja ministarstava koja utiču na turizam, kao što su Ministarstvo uprave, Ministarstvo kulture, Ministarstvo graditeljstva, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo energetike i zaštite okoliša, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo regionalnog razvoja i sl.” – dodaju oni.
Turizam u Jugoslaviji bio je društveno odgovorniji
Nekada je, kažu, bilo drugačije, te se prilikom izgradnje hotelskih objekata u Jugoslaviji strogo vodilo računa o saobraćajnoj dostupnosti, raspoloživosti infrastrukture, ali i skladnoj uklopljenosti u pejzaž.
Zanimljivo, upravo je Institut za turizam Zagreb radio Strategiju razvoja turizma za regiju južnog Jadrana, odnosno predio od Splita do Ulcinja, uključujući i Bar. Zanimalo nas je kako im se ta Strategija čini sa ove vremenske distance.
“Ne možemo precizno odgovoriti na to pitanje budući je to bilo prije nego smo se počeli baviti ovim poslom. Ipak, temeljem dostupne dokumentacije iz tog perioda, mislimo da se ne može govoriti o pravoj strategiji u smislu na koji se danas taj termin koristi. Naime, tada se pažnja najviše koncentrisala na prostorno-planski razvoj turizma u priobalju, odnosno gradnju reprezentativnih hotelskih objekata duž cijele obale, paralelno s gradnjom Jadranske magistrale. Drugim riječima, pojam turističke održivosti nije bio previše poznat u svjetskim razmjerima”- odgovorili su Krešić i Kunst.
Slažu se da je u Jugoslaviji bilo jednostavnije i lakše planirati razvoj turizma, uprkos tome što je u pitanju bila velika zemlja.
“Tada je bilo manje destinacija, a i turisti su bili su manje zahtjevni. Takođe, prostora za razvoj hotelske ponude je bilo više nego dovoljno, a prijetnja ‘overoturism-a’ se nije ni nazirala… Definisanje razvojnog pravca na morskoj obali svodilo se na planiranje raspoloživog prostora za šta su bili zaduženi specijalisti u nekoliko velikih, državnih institucija, a Institut za turizam je aktivno učestvovao u tim procesima, ponajviše pružajući ekspertizu s područja hotelijerstva i hotelskog dizajna. Svi su bili izuzetno posvećeni, sarađivalo se i sa stranim stručnjacima, a riječ korupcija nije, praktički, bila niti poznata. Prostorni planovi su bili odlično izrađeni i nije postojala bojazan da će se turizam razvijati na društveno neodgovoran način. I arhitekti koji su gradili hotelske objekte su bili vrhunskog kalibra, a tadašnja SFRJ se i kroz ponudu smještajnih objekata, željela predstaviti svijetu na najbolji način” – kažu oni.
Dobri primjeri turizma – Istra, Lošinj, Brač, Zadar i Varaždin
Ipak, ima i pozitivnih primjera na koje se danas možemo ugledati.
Foto: Official Instagram account of Zadar City Tourist Board
“U Hrvatskoj ipak postroje određene destinacije koje se mogu navesti kao primjeri dobre prakse, gdje bi posebno izdvojili Istru, otoke Lošinj i Brač, gradove kao što su Zadar i Šibenik ili primjerice, Varaždin – primjer kvalitetno organizovane kontinentalne destinacije” – navode Krešić i Kunst.
Marketing – ‘conditio sine qua non’ uspjeha u turizmu
Kad smo kod uspješnog upravljanja destinacijom, sa Dr. sc. Damirom Krešićem i Dr. sc. Ivom Kunst smo se dotakli i nama uvijek zanimljive priče o značaju marketinga u turizmu.
“Turizam nudi proizvode koje nije uvijek moguće isprobati prije kupovine, tako da u velikoj mjeri zavisi od destinacijskog marketinga i promocije. Može se reći da je marketing ‘conditio sine qua non’ uspjeha u bilo kojoj poslovnoj aktivnosti, a posebno u turizmu. Svjedoci smo sve veće primjene ICT-a (Information and communications technology) u turizmu. Osim što smanjuje troškove poslovanja i omogućava efikasniju organizaciju, ICT, OTA (Online Travel Agency) i društvene mreže omogućuju i najmanjim, mikro poduzetnicima, kakvih je u turizmu i najveći broj, da se pod relativno ravnopravnim uslovima promovišu i prodaju na globalnom turističkom tržištu” – kažu oni.
Bar, foto: Danilo Dado Pavlović
Ovo je posebno značajno za destinacije kao što su Crna Gora i Hrvatska, naglašavaju Krešić i Kunst.
“Booking.com i Airbnb, ali i brojne druge OTA, omogućile su malim i mikro preduzetnicima, koji imaju pet ili deset kreveta, da budu prisutni na globalnom turističkom tržištu, što je ranije bilo rezervisano samo za velike hotelske lance. Dakle, može se reži da je tehnologija demokratizovala turističku ponudu i potražnju, te da je u velikoj mjeri pomogla prodaju i promociju smještajnih objekata ali i turističkih destinacija na globalnom turističkom tržištu” – smatraju oni.
Prijavite se na seminare na Institutu za turizam
Institut za turizam Zagreb je državna institucija koja je doprinjela razvoju jugoslovenskog i hrvatskog turizma. Zahvaljujući konsultantskim uslugama koje nude, svoje znanje i iskustvo će narednih mjeseci usmjeriti na definisanje Strategije turizma crnogorskog grada Bara. Za zainteresovanu javnost, u saradnji sa Opštinom Bar i Turističkom organizacijom Bara, biće organizovane radionice na kojima će prisutni učestvovati u izradi Strategije.
Bar, foto: Danilo Dado Pavlović
Ukoliko vas ova tema, kao i sam rad Instituta za turizam zanima, zapratite ih na Facebook stranici, a možete se i prijaviti na seminare koje organizuju jednom, do dva puta godišnje.
“Specijalizovani edukacijski seminari koje organizujmo namijenjeni su profesionalcima s područja turizma, kako iz javnog tako i iz privatnog sektora. Trudimo se da teme koje nudimo budu aktuelne i korisne. Izdvojio bih nekoliko za kojima vlada najveće interesovanje: Praćenje i mjerenje održivosti razvoja turizma, Brendiranje turističke destinacije, E-marketing i oglašavanje u turizmu, Razvoj turističkih proizvoda s naglaskom na turizam posebnih interesa, Edukacija vlasnika tzv. „privatnog“ smještaja i brojne druge. Što se tiče polaznika iz Crne Gore oni su, kao i svi drugi, više nego dobrodošli na naše seminare, i ovim putem ih pozivam da se prijave” – zaključuje direktor Instituta za turizam razgovor za portal #ShareMontenegro.
Naslovna fotografija: Danilo Dado Pavlović
Join the discussion