Sveti Stefan se, nakon romantičnih i teških vremena o kojima smo pisali u prvom dijelu, ogrnuo plaštom glamura, luksuza i svjetske slave. Taj dio njegove istorije ispisivao se vrlo upečatljivo pa i danas najviše intrigrira javnost – ko se sve igrao na ovom “igralištu za slavne i bogate”?
Skromni narod tadašnje komunističke Jugoslavije, koji se zadovoljavao i ljetovanjima u radničkim odmaralištima, posmatrao je Sveti Stefan sa izvjesnim strahopoštovanjem. Po kuloarima i štampi se nagađalo, a znatiželju je dodatno budilo diskretno osoblje.
Foto: Simple Sail
Unutar zidina čuvenog Sveca postojao je svijet za sebe, a granice su bile jasne i neumoljive. Predivno mediteransko poluostrvo, sa svojim krivudavim uličicama, slikovitim trgovima i 36 kamenih kućica, pripadalo gostima hotela. Za tu diskretnost i izolovanost, oslobođenu kiča i laži, mnogi su bili spremni da izdvoje i pravo malo bogatstvo. Noćenje u čuvenoj “vili 118” koštalo je tada nevjerovatnih 1.500 dolara za noć. Riječ je o rustičnom luksuzu od 165 m2 na dva nivoa u kojem su uživali Sofija Loren i Karlo Ponti, na primjer. Nerijetko se dešavalo da se oko ovog apartmana svjetske džet-set face i posvađaju, a osoblje im vješto vraćalo osmjeh na lice. Neki od njih dolazili su i po trideset puta, o čemu svjedoči Zlatna knjiga, a rezervacije za sljedeću godinu su se plaćale unaprijed.
Foto: Simple Sail
Bakšiši su bili i do 100 dolara dnevno, što je bilo nezamislivo na Jadranu u to vrijeme. Rad na Svecu bio je stvar prestiža i samo najbolji su dobijali šansu. Vrijeme je pokazalo da se radilo o izuzetnom kadru, ljudima koji su svoj posao doživljavali ozbiljno i za njega su bili opravdano dobro plaćeni. Ipak, nije im bilo lako. Dolazili su iz skromne, socijalističke zemlje a služili su zvijezde navikle na luksuz. Tako se dešavalo da sanstefanski gost uz večeru traži bocu najboljeg viskija, a poznato je da ga u našoj zemlji u to vrijeme nije bilo u prodaji. Snalažljivo osoblje nevjerovatnim manevrima bi ga nabavljalo do večere, a onda bi za doručak tražili kilogram kavijara, tada vrijednog između 400 i 500 dolara. Zaposleni na Svetom Stefanu su u blagom stepenu uzbune bili osam mjeseci, koliko je trajala sezona.
Bilo je i komičnih situacija. Čuveni holivudski glumac, Silvestar Stalone je napravio pometnju u kuhinji tražeći porciju ćevapa dok su oni za njega pripremali prefinjena mediteranska jela. Čuveno ugostiteljsko ime Svetog Stefana, Obrad Kastratović Kastro je tome rado pričao, ali nikada nije rekao ni riječ o onima koji su zahtijevali diskreciju. Tako da zapravo mi ne znamo i nikada nećemo saznati ko je sve boravio na ovom tajanstvenom poluostrvu zahvaljujući čuvarima tajni – osoblju hotela.
Foto: Voyager Travel
Znamo da su na najvećem gradskom trgu, kod čuvenog “bunara želja” u hladu čempresa odmarali italijanski predsjednik Sandro Pertini, princeza Margaret, porodica Rokfeler, pisac Alberto Moravija sa glumicom Monikom Viti, Džerladina Čaplin, svrgnuti italijanski kralj Umberto II, Kirk Daglas, balerina Maja Pliseckaja, Jurij Gagarin, …. i ko zna ko još. Šta se sve dešavalo nikada nećemo saznati.
Foto: One mile at time
Poslujući daleko iznad prosjeka za hotelsko-turističku privredu Crne Gore, Sveti Stefan je ispisivao zlatne stranice svoje istorije i u potpunosti opravdavao viziju razvoja. Samo četiri godine nakon otvaranja, „Lajf magazin“ ga je uvrstio među deset najekskluzivnijih hotela u svijetu, a nakon 12 godina poslovanja uručeno mu je i najveće međunarodno turističko priznanje – „Zlatna jabuka“, koju dodjeljuje Međunarodna federacija turističkih novinara i pisaca. Pored toga, 1980. postao je nosilac najvećeg državnog priznanja SFRJ – nagrade AVNOJ-a. Doživotni predsjednik komunističke Jugoslavije u šali je znao reći da je Sveti Stefan jedini svetac koji nam donosi pare.
Foto: Simple Sail
Nažalost, rat koji je zahvatio Jugoslaviju prekinuo je mnoge snove, pa i one o turizmu. Svetac je uz velike napore pokušavao da se održi. Pažnju svjetskih medija privukao je šahovski meč tadašnjih rivala Bobija Fišera i Borisa Spaskog koji je održan 1992. na Svetom Stefanu iako je zemlja bila pod sankcijama. Domaći mediji su posvetili puno pažnje posjeti tada najpoznatijeg top modela, Klaudije Šifer, koja je trebala da vrati slavu mondenskom ljetovalištu. Ipak, uslijediće teške godine poslovanja ovog hotela. Njegova priča jednostavno prati prilike u zemlji. Danas je privatizovan i posluje u sklopu lanca hotela “Aman resorts”.
Foto: Archi Expo
Zakupcima se dopala autentičnost i jednostavnost Sveca, pa nisu narušavali vjekovni sklad. Kamene kućice obrasle u bršljen opremljene su jednostavno, bez suvišnih detalja. Smatrajući da je sam pogled dovoljno slikovit, vlasnici su se držali ranije ustaljenog pravila manje je više. Interesantno da je čak i broj soba smanjen, u želji da se gostima omogući što veća privatnost i mir. Jedinstvenom šarmu Svetog Stefana tako nije odolio ni Ronaldinjo, porodica Bekam i Naomi Kembel. A na oduševljenje brojnih obožavaoca, svjetski broj jedan u tenisu, Novak Đoković se ovdje i vjenčao. Ko zna, možda upravo zahvaljujući njemu ovo poluostrvo postaje sve traženija destinacija za vjenčanje.
Foto: Aman
Ono što je Sveca učinilo mondenskim ljetovalištem nisu sjaj i galama. Poluostrvo je prilično jednostavno i tiho, kao da ste zalutali u neko staro mediteransko selo. Terase i balkoni, zaklonjeni oleanderima i puzavicama, obećavaju spokoj i mir, daleko od znatiželjnih pogleda kojim su gosti ovog hotela u životu često izloženi. To je luksuz koji nije vidljiv golim okom. Možete ga prepoznati i po usluzi koja je i dalje na većem nivou u odnosu na ostale hotele. Veo misterije se i sada osjeća oko ovog poluostrva. Ljetovati na Svetom Stefanu bilo je i ostalo – stvar prestiža.
Share Montenegro, Montenegrina, Montenegro Mobile Art, Vlado Duletić “Budva, od mita do stvarnosti”
Join the discussion