U 2018. uz ukupan prihod veći od milijardu eura, za prvih deset mjeseci, u Crnoj Gori je boravilo više od 2,1 milion turista, što je oko 100.000 više nego čitave 2017.
Ostvareno je i preko 12 i po miliona noćenja, što je za 550.000 više nego tokom cijele prošle godine. Ova impresivna godina ostaće upamćena po tome što je prvi put u crnogorskim hotelima boravilo milion turista, i to samo za deset mjeseci, rekao je u intervjuu Fnevnim novinama ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.
“Rekordna je bila i pred i post sezona u 2018. godini, sa ukupnim prihodom većim od milijardu eura. Prema svim raspoloživim podacima, za prvih deset mjeseci, u Crnoj Gori je boravilo više od 2,1 milion turista. Ovo znači da je za samo deset mjeseci ove godine bilo oko 100.000 turista više nego čitave 2017. U ovom periodu ostvareno je i preko 12 i po miliona noćenja, što je za 550.000 više nego tokom cijele prošle godine. Ova impresivna godina ostaće upamćena po još jednom podatku. Naime, prvi put u istoriji u crnogorskim hotelima boravilo je milion turista, i to samo za deset mjeseci. Svakako, očekujemo da ovaj broj bude veći u konačnim podacima za 2018. godinu”, istakao je on.
Uzimajući u obzir i one hotele, kako napominje, koji se trenutno grade ili su planirani, očekujemo znatno proširenje kapactiteta visokokvalitetnog smještaja.
“Nastavljamo put ka našem strateškom cilju u turizmu da Crna Gora bude visokokvalitetna cjelogodišnja turistička destinacija. Ovakvi rezultati raduju, ali i obavezuju na veoma predan rad kako bi se nastavio trend rasta i napretka u sektoru turizma”, napominje Radulović.
On između ostalog naglašava da su crnogorski zimski centri kvalitetom, raznovrsnošću ponude i cijenama konkurentni u odnosu na one iz regiona.
“Kada je riječ o Kolašinu, uvjeren sam da razvojem skijališta i drugih sadržaja, kao i izgradnjom novih hotela, može privući znatno veći broj gostiju nego što sada ima. Takođe, ne smatram da Kolašin i Žabljak treba da se takmiče među sobom, već sa drugim regionalnim zimskim centrima. Značajno je napomenuti da se turistička infrastruktura u planinskim centrima ne koristi samo zimi, već i ljeti. Turisti sve više posjećuju planine i uživaju u prirodi i aktivnom turizumu tokom čitave godine. Takođe, posjeta tokom zimskih mjeseci iz godine u godinu bilježi rast, a time se uvećavaju prihodi, pa se ne bih složio sa Vašom konstatacijom. Sa namjerom kontinuirano ulažemo u zimske centre, jer ćemo na taj način omogućiti promovisanje raznih segmenata turističke ponude, produžiti sezonu u sjevernom dijelu naše zemlje i unaprijediti smještajne kapacitete. Sve navedeno pratiće i povezivanje turističkog sektora sa ostalim relevantnim privrednim oblastima, što će otvoriti nova radna mjesta. Ono što je posebno važno, a što je teško izmjeriti statistikom, jeste benefit od sinergije ljudi, sticanje novih iskustava i učenje od drugih”, kazao je on.
Orema njegovim riječima ukupan iznos investicionih ulaganja u razvojne i turističke projekte iznosi oko 214 miliona eura.
Ono što je veoma važno jeste da se nastavlja sa dobrom dinamikom realizacije najznačajnijih projekata na primorju.
Odgovarajući na pitanje šta su ključni predlozi novih izmjena aktuelnog Zakona o turizmu Radulović je pojasnio da je jedan od osnovnih ciljeva Zakona o turizmu i ugostiteljstvu minimiziranje svih oblika sive zone poslovanja u turizmu, uz podizanje nivoa zaštite korisnika usluga u ovom sektoru na viši nivo.
“Njime su jasno definisane nadležnosti turističke inspekcije u sastavu Uprave za inspekcijske poslove i ovlašćenog inspektora nadležnog organa lokalne uprave. Primjenom Zakona tokom ovogodišnje turističke sezone uspješno su vršene intenzivne kontrole od strane nadležnih držvanih i opštinskih inspekcija sa preduzimanjem odgovarajućih mjera i radnji. Ipak, praksa je pokazala da su bile neophodne izmjene i dopune pojedinih segmenata kako bi se Zakon lakše primjenjivao. Ovo se posebno odnosi na prekršajne odredbe, uz njihovo usklađivanje sa srodnim zakonskim rješenjima. Mora se imati u vidu i činjenica da je oblast turizma i ugostiteljstva izuzetno kompleksna i da je na direktan i indirektan način usko povezana sa drugim djelatnostima koje imaju svoja zakonska rješenja. Zato se nametnula potreba da pojedine stavke budu dodatno obrađene i jasnije definisane”, rekao je on,
S druge strane, dodaje ministae, poseban dio Zakona posvećen je unapređenju poslovanja privatnog sektora, koji je naš značajan partner u formiranju turističkog proizvoda.
“U tom smislu, kroz Zakon o turizmu i ugostiteljstvu stvaramo dodatne impulse za povoljnije uslove poslovanja, prvenstveno kroz uvođenje novih tipova smještajnih objekata, odnosno integralnog hotela, te kondo i mješovitog modela poslovanja hotela”, tvrdi Radulović.
Na pitanje što smatra nedostatkom u poslovanju turističke privrede u Crnoj Gori koji se mora što prije riješiti Radulović je odgovorio da je turizam je veoma važan generator novih radnih mjesta i jedna od privrednih grana sa najvećim potencijalom za budući rast zapošljavanja.
“Ipak, jedan od izazova sa kojima se turistička privreda suočava je nedostajući kadar. Analiza ponude i tražnje prema stepenima stručne spreme koja se vrši na godišnjem nivou, ukazuje na to da se tokom sezone najveći deficit odnosi na I i II stepen obrazovanja, gdje tražnja nadmašuje ponudu i do 40 odsto. Ovo potvrđuje i podatak da se od ukupnog broja izdatih radnih dozvola za strance, na ova dva stepena stručne spreme odnosi više od 80 odsto dozvola. Povećanje smještajnih kapaciteta i diversifikacija ponude nameću stalnu potrebu za novim kadrom, pa se u kontinuitetu vrše obuke za stručno obrazovanje i kvalifikacije koje će zadovoljiti specifične zahtjeve i vrste ponuda u sektoru turizma. U zavisnosti od potreba turističke privrede, odnosno uslova na tržištu rada, u narednom periodu radiće se na definisanju standarda zanimanja i vještina u skladu sa zakonskom regulativom, kao i na podizanju imidža strukovnih zanimanja kroz promotivne kampanje”, zaključio je on.
Izvor: Dnevne novine
Pridružite se diskusiji